hr / en
Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija
Podcrtaj
poveznice

Studenti koji imaju simptome infekcije ili dokazanu bolest COVID-19 ili su bili u bliskom kontaktu s oboljelim osobama moraju se istoga dana obvezno javiti elektroničkom poštom na adresu: covid-mef@mef.hr

Centri, Studenti
04.03.2020.

“Atraktivne” specijalizacije – Izvještaj sa druge panel rasprave

Održana je druga po redu panel rasprava u sklopu serije panela ”Specijalizantske priče” pod nazivom ”Atraktivne” specijalizacije. Na njoj su se okupili vrhunski mladi specijalisti triju različitih specijalizacija i pred studentima medicine podijelili svoja iskustva.

U ponedjeljak, 24. veljače, na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održana je druga po redu panel rasprava pod nazivom ”Atraktivne” specijalizacije. Podsjetimo, Specijalizantske priče su serija panel rasprava u organizaciji Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu (CPZ) i Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na kojima se studentima medicine nastoje približiti različite specijalizacije od sadašnjih specijalizanata ili mladih specijalista.

Na prvoj panel raspravi obrađene su kirurške specijalizacije, a u drugom po redu panelu naglasak je na tzv. ”atraktivnim” specijalizacijama: oftalmologiji, dermatovenerologiji i otorinolaringologiji. Naziv ”atraktivne” dobile su po tome što je velik broj studenata zainteresiran nastaviti svoju karijeru upravo na jednoj od tih triju specijalizacija.

Specijalizantske priče uvod su u nadolazeće 5. Dane zdravstvenih karijera u Republici Hrvatskoj, koji će se ove godine održati 6. i 7. svibnja, također na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Pogledajte kako je to izgledalo prošle godine.

Na panelu ”Atraktivne specijalizacije” sudjelovali su mladi specijalisti: dr. sc. Andro Košec, specijalist otorinolaringologije (KBC Sestre milosrdnice), dr. sc. Kristina Žužul, specijalistica dermatovenerologije (privatna ustanova) i Goran Marić, specijalist oftalmologije i optometrije (KBC Sestre milosrdnice).

/></p> <p>Studenti medicine prepoznali su Specijalizantske priče kao mjesto gdje mogu saznati korisne informacije o tome kako izgledaju različite specijalizacije u praksi pa su se ponovno <strong>okupili u velikom broju</strong>.  Čak ni nešto više od 90 minuta nije bilo dovoljno za brojna pitanja.</p> <p><strong>Predrasude</strong></p> <p>Često su ove specijalizacije predmet <strong>brojnih predrasuda</strong>. Kristina Žužul priznaje da ih je i sama imala tijekom studija: ”Shvatila sam da sam imala predrasude u vezi dermatologije, prvenstveno u pogledu toga što dermatologija obuhvaća. Danas kada nas mediji upućuju prvenstveno na estetiku, botoks i filere, moram istaknuti da je to samo vrlo mali dio dermatologije. <strong>Ako se želite baviti isključivo estetikom, onda dermatologija nije specijalizacija za vas</strong> jer ćete potratiti 4 godine i nećete naučiti mnogo o estetici osim onoga što se radi u okviru ambulante za kozmetologiju. Ali steći ćete važna znanja o upalnim bolestima kože, dermatološkoj onkologiji, dermoskopiji, dječjoj dermatologiji, alergologiji i brojnim drugim bolestima kože koje se liječe na Klinici za dermatovenerologiju.” Goran Marić, odnedavno specijalist oftalmologije, navodi kako je javno mišljenje o njegovoj specijalizaciji takvo da oftalmolozi ”rade s nekakvim laserima u privatnoj ustanovi, malo rade i imaju puno radnog vremena.” Tijekom rasprave je to uspješno demantirao.</p> <p><strong>Administracija je problem</strong></p> <p>Svi su se sudionici složili da je na početku svake od tih specijalizacije <strong>previše administracije</strong>. ”Rak-rana hrvatskih specijalizanata je administracija. Guši nas i mislim da će nas još više gušiti. Barem pola radnog dana ili više provodite u tim administrativnim poslovima: uzimanjem privola, anamneza, podataka. Može ti cijela specijalizacija proći u poslovima koji neće pomoći u izgradnji tvoje karijere”, ističe Marić i otkriva kako taj problem riješiti: ”Ako se želi napredovati, <strong>mora se jako dobro znati organizirati.</strong> Tako da se ta administracija, koliko je moguće, ostavi po strani. Recimo ako je neka operacija koja se događa sada i kakva će biti tek za godinu dana, ili nikada – tome se daje prednost, a administracija se ostavi sa strane pa se rješava poslije. To nekada znači da ćeš ostati izvan radnog vremena ili nakon dežurstava.” Žužul je potvrdila da je slična situacija i na dermatologiji, posebice tijekom prve godine kada se radi na odjelu i kada veliki postotak vremena morate potrošiti na papirologiju.</p> <p><strong>Kako se istaknuti kao specijalizant</strong></p> <p>Andro Košec je studentima, bez obzira na to koju specijalizaciju odabrali, ako žele biti dobri u onome što rade, savjetovao<strong>: ”</strong>Specijalizant bilo koje struke <strong>mora učiti biti prisutan tamo gdje se radi</strong>. Kad si na operaciji s nekim, ili u ambulanti, onda cijelo vrijeme pokazuj da si ti zainteresiran, da nešto znaš. Asistenti na operacijama su tu da skupljaju bonus znanje koje su pripremili prije operacije i koji pitaju pametna pitanja. I tom će se specijalizantu, koji pokazuje interes, dati prilika da radi.”</p> <p><strong>Dermatologija nije za one koje ne vole učiti</strong></p> <p>Sudionici su nastojali prikazati realnu sliku njihovih specijalizacija pa su tako podijelili dobre i manje dobre strane. Kristina Žužul je specijalizirala za privatnu ustanovu, ali je cijelu specijalizaciju morala provesti na KBC-u Rebro. Naglasila je kako dermatologija nije specijalizacija za one koji ne vole učiti: ”Dermatologija je možda najopsežnija specijalizacija u medicini jer imate <strong>više od 3000 dijagnoza</strong>. Svaka bolest ima svoju etiopatogenezu, svoje načine liječenja.”</p> <p>Otkrila je kako je tek nakon prve godine počela raditi s pacijentima u ambulantama. Dnevno se pregledavalo oko 30, ponekad i 40 pacijenata, ovisno o ambulanti. Specijalizanti su uključeni u veliki dio posla s pregledima pacijenata, ne sjede iza specijalista i ne gledaju njih kako rade, što je slučaj u nekim drugim europskim zemljama, nego su uključeni u sve aspekte liječenja. Specijalisti su vaša potpora ako nešto ne možete sami riješiti ili kada je nužno drugo mišljenje.”</p> <p><strong>Obilježje specijaliziranja za privatnu ustanovu</strong></p> <p>Žužul otkriva kako radni dan, ako specijalizirate za privatnu ustanovu, ne završava u 16h: ”Nakon radnog vremena na KBC-u idete raditi za privatnu ustanovu. Ovisno o ugovoru koji imate to može biti nekoliko puta tjedno, često i subotom jer privatne ustanove rade i subotom. Još ako ste upisali doktorat kao ja, edukaciji ćete morati posvetiti <strong>jako puno vremena</strong>.” Osim što je vremenski vrlo zahtjevno, specijaliziranje za vlastite potrebe u privatnoj ustanovi nije uvijek jednostavno ni u financijskom pogledu.  ”Primanja ovise o ugovoru koji imate s tom ustanovom,  trebate izdržati tih nekoliko godina vjerojatno s manjim primanjima, a o tome koliko vremena nakon specijalizacije trebate za njih odraditi, ovisi  prvenstveno o ugovoru koji ste potpisali s ustanovom”, kaže Žužul.</p> <p><strong>Nije sve lagano kako se čini</strong></p> <p>Goran Marić podijelio je svoje iskustvo rada u eksplantacijskom timu, što često sa sobom donosi neizvjesnost i nemogućnost planiranja vremena: ”Ja sam bio do prošlog tjedna u timu za eksplantacije jer se mogu eksplantirati i rožnice. Može se dogoditi da vam u 5 popodne dođe poziv da imaju donora i planira se eksplantacija. Eksplantacija je multiorganska, dakle, mora doći netko s kardijalne kirurgije, netko tko će odstraniti bubrege, jetru i to je čitav tim. I ti u 5 popodne znaš da će tvoj dio biti ujutro, ali ne znaš kad. I onda te netko zove u pola 5 ujutro i tek tad saznaješ točno vrijeme kad  moraš odraditi svoj dio posla. A ti si cijelo to vrijeme spreman i u iščekivanju.”</p> <p>Žužul je naglasila kako rad u dermatološkoj ambulanti često ne ostavlja ni trenutak predaha tijekom radnog vremena. ”<strong>Preko 30 pacijenata koliko ih dnevno najčešće prođe kroz ambulantu primjerice za pigmentne promjene, zahtijeva vašu punu pozornost.</strong> Recimo kad imaš pregled madeža, dermatoskopski moraš pogledati ne samo jedan, već sve madeže na tijelu, što zahtijeva iznimno koncentriran pristup. Pritom valja uzeti u obzir i to da se<strong> svaki pacijent mora razodjenuti tako da se vidi cijela koža, što kod starijih pacijenata često zahtijeva više vremena</strong>.</p> <p><img class=Ivona Štajminger
Centar za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu Mef Zg

 

 

 

Oznake:

Specijalizantske priče

Povezane novosti

19. 4. 2024.

Predstavljanje knjige: Medicinksa etika, 25.4.2024. u 12 sati, HIIM
19. 4. 2024.

FEBS3+ Meeting: Exploring Molecular Frontiers, 25.-28.9.2024., Pula
19. 4. 2024.

Natječaj – Viši tehnički suradnik (Odsjek za informatičku djelatnost)
19. 4. 2024.

Natječaj – Radnik III. vrste (Odsjek za informatičku djelatnost)