Uzročnici zoonoze

Naziv kolegija

Uzročnici zoonoze

ECTS

2.0

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

S15/PK10

Izvođači kolegija

doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek, Voditelj predmeta
izv. prof. dr. sc. Ljubo Barbić, Nastavnik
doc. dr. sc. Mario Sviben, Nastavnik
doc. dr. sc. Andrea Babić-Erceg, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Nakon odslušanog kolegija student će biti upućen u područje zoonoza te će moći posumnjati na zoonozu u bolesnika, odrediti relevantne dijagnostičke testove, odrediti terapiju, mjere prevencije i slično).


Struktura predmeta

Ukupan broj sati: 25 sati                                                            


Ukupno:  25                    Seminari:  15               Vježbe: 10


Predmet obrađuje uzročnike zoonoza na području naše zemlje kao što su: B. anthracis, F. tularensis, Brucella spp., Salmonella spp., listerije, Leptospira spp., borelije, Chlamydophila psittaci, rikecije, Coxiella burnetti, flavivirusi (virus krpeljnog encefalitisa-TBEV, West Nile virus-WNV, dengue virus-DENV), arenavirusi (virus limfocitnog koriomeningitisa-LCMV), bunyavirusi (hantavirusi), lišmenije, toksoplazma, trihinela, toksokara, trakavice, metilji i dr. Bolesti prirodnih žarišta pojavljuju se u obliku epidemija na određenom području ili su stalno prisutni (endemski). U Hrvatskoj je npr. Q-groznica endemska u područjima s razvijenim stočarstvom, posebice ovčarstvom i kozarstvom. U vanjskoj se sredini uzročnici zoonoza često nalaze u zemlji i životinjskim ekskretima (npr. brucele). Neki su od njih prošireni po čitavom svijetu (npr. leptospire), a drugi se javljaju samo u nekim dijelovima svijeta (rikecije, virus bjesnoće, TBEV, LCMV, hantavirusi). Pojavljuju se sezonski (leptospire, hantavirusi, TBEV) ili tijekom cijele godine (LCMV, brucela). Najčešći izvor infekcija za čovjeka su životinje: ovce, koze, goveda i svinje kod bruceloza, glodavci (miševi, štakori, vjeverice, zečevi, kunići) kod leptospiroze, LCM i hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom (hantavirusi). Rezervoari TBEV su različite vrste malih divljih glodavaca, a prenosioci su krpelji. Čovjek se zarazi izravno kontaktom sa zaraženom životinjom ili inhalacijom kontaminiranog aerosola (brucela, francisela, uzročnik antraksa, hantavirusi, LCMV). Vrlo  infektivan aerosol s C. burnetii se stvara prilikom okota (koksijela se razmnožava u placentama i plodnoj vodi životinja). Izlučene koksijele  preživljavaju u vanjskoj sredini vrlo dugo. Neki uzročnici mogu ući u organizam ingestijom nepasteriziranog mlijeka/mliječnih produkata (npr. bruceloza, TBE, te mesa (bruceloza, tularemija, antraks), ili ubodom ektoparazita (tularemija, TBE) te preko oštećene kože i sluznice (leptospire). Da bi se otkrila bolest u ljudi potrebna je brza etiološka dijagnostika svih uzročnika koji diferencijalno-dijagnostički dolaze u obzir kao uzročnici bolesti. Za epidemiološko praćenje kretanja zoonoza od izuzetne je koristi tipizacija uzročnika koja se postiže određivanjem antigene i genomske strukture mikroorganizma. Za spriječavanje širenja zoonoza potrebno je provoditi veterinarsko-sanitarne mjere, držati pod kontrolom epizootije i kontrolirati namirnice.


Provjera znanja

Pismeni ispit


Nastavno štivo

Preporučena literatura:


  1. Mlinarić-Galinović G, Aleraj B, Vilibić-Čavlek T (ur.): Antropozoonoze: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika, terapija i prevencija. Medicinska naklada, Zagreb 2010. 
  2. Vilibić-Čavlek T, Ljubin-Sternak S, Babić-Erceg A, Sviben M, Mlinarić-Galinović G. Virološka dijagnostika reemergentnih infekcija: virus dengue. Liječ Vjesn 2012; 134:164-7.
  3. Vilibić-Čavlek T, Barbić Lj, Ljubin-Sternak S, Pem-Novosel I, Stevanović V, Gjenero-Margan I, Mlinarić-Galinović G. Infekcija virusom Zapadnog Nila: re-emergentna bolest u Hrvatskoj. Liječ vjesn 2013; 135:156-61.
  4. Vilibić-Čavlek T, Barbić Lj, Pandak N, Pem-Novosel I, Stevanović V, Kaić B, Mlinarić-Galinović G. Virus krpeljnog encefalitisa: epidemiološka i klinička slika, dijagnostika i prevencija. Acta med Croat 2014; 68:393-404.
  5. Vilibić-Čavlek T, Babić-Erceg A, Barbić Lj, Stevanović V, Savić V, Mlinarić-Galinović G. Dijagnostika arbovirusnih infekcija. HČJZ 2014; 10(38):11-8.
  6. Vilibić-Čavlek T, Barbić Lj, Stevanović V, Mlinarić-Galinović G. Usutu virus: novi flavivirus u Hrvatskoj. Liječ vjesn 2015; 137(1-2):46-51.
  7. Barbić Lj, Vilibić-Čavlek T, Stevanović V, Savić V, Klobučar A, Pem-Novosel I, Santini M, Pandak N, Hađina S, Tabain I, Kučinar J, Petrović G, Madić J.  Pristup "Jedno zdravlje" – primjer pojave, praćenja i nadzora emergentnih i re-emergentnih arbovirusa u Republici Hrvatskoj. Infektol glasn 2015; 35(2-3):61-6.
  8. Vilibić-Čavlek T, Tabain I, Klobučar A, Petrović G, Stevanović V, Savić V, Jeličić P, Babić-Erceg A, Pandak N, Barbić Lj. Zika virus - nastavak trenda širenja emergentnih arbovirusa ili globalna javnozdravstvena prijetnja. Acta med Croatica 2017; 71:223-33


Plan