Križobolja-najčešći problem lokomotornog sustava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Naziv kolegija

Križobolja-najčešći problem lokomotornog sustava u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

ECTS

1.5

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

P6/S7/PK12

Izvođači kolegija

doc. dr. sc. Porin Perić, Voditelj predmeta
prof. dr. sc. Simeon Grazio, Suvoditelj predmeta
dr. sc. Frane Grubišić, Nastavnik
doc. dr. sc. Nadica Laktašić Žerjavić, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Ideja o osnivanju novog izbornog predmeta, proizašla je iz činjenica važnosti križobolje kao najčešćeg bolnog stanja odrasle populacije, uopće i s kojim će se budući liječnici susretati u kliničkoj praksi. Ta tema, pak, nije specifično obrađena u sklopu dodiplomske fakultetske nastave. 


Postoji opći konsenzus da veliku većinu pacijenata s križoboljom treba pratiti i liječiti liječnik primarne zdravstvene zaštite, a upućivanje specijalisti trebalo bi biti ograničeno na one s ozbiljnim uzrocima, radikularnim sindromima/lumboishijalgijom, odnosno znakovima i simptomima  koji zahtijevaju daljnju obradu i eventualno specifično liječenje. Stoga će se kroz ovaj predmet pregledno i kritički, na osnovama medicine temeljene na dokazima (EBM), obraditi pojedini bitni aspekti problematike križobolje, a sve s ciljem primjene u kliničkoj praksi.  


U nastavnoj obradi evaluacije bolesnika naglasak će se staviti na provođenje postupaka upravljanja sadržajem, što se  odnosi na aspekt medicinske prakse koji uključuje psihosocijalnu dimenziju u biološkom modelu bolesti kroz interakciju između liječnika i bolesnika, čime se potiče primjena modela dobre kliničke prakse. To rezultira povoljnijim ishodom liječenja. Stoga u obzir treba uzeti bolesnikova očekivanja i ocijeniti stupanj emocionalnog stresa, odnosno psihosocijalne čimbenike rizika za kronicitet (tzv. žute zastave), napose one radno-okolišne. Dijagnostička trijaža je potrebna u ocjeni težine i identifikacije oblika križobolje, ali osim karakterizacije simptoma i ciljanog fizikalnog pregleda u obzir se moraju uzeti i psihološki i socijalni čimbenici, jer je kronična križobolja pravi primjer biopsihosocijalnog problema. 


Ukazat će se na potrebu ordiniranja visokosofisticiranih dijagnostičkih radioloških metoda samo za pacijente koji imaju teški ili progresivni neurološki deficit ili pri sumnji na ozbiljna stanja, te ako nakon šest tjedana nije postignuto dovoljno poboljšanje.


Iako najbolja utvrđena nestupnjevana terapijska preporuka podupire uzimanje u obzir individualnih očekivanja, uvjerenja i preferencija osnova trebaju biti  potrebe promjene paradigmi koje su se pokazale pogrešnima, kao što je na primjer potreba za mirovanjem u krevetu kod akutne atake križobolje. Naime, u suprotnom isto je povezano s odgođenim opravkom i višim troškovima dijagnostike i liječenja. 


Kroz nastavnu aktivnost iznijet će se preporuke za standardnim farmakološkim i nefarmakološkim liječenjem različitih tipova križobolje s obzirom na trajanje, uzroke i ostala obilježja. Tako će biti obradeđene i raspravljene  indikacije, kontraindikacije, mehanizmi djelovanja, učinci i nuspojave lijekova, fizikalne terapije, s posebnim naglaskom na kinezioterapiju, ali i spinalna manipulacija, masaža i trakcija, kao često primjenjivane metode u kliničkoj praksi.


Planiranje rehabilitacijskih mjera i postupaka kroz specifične programe nisu usmjereni samo na smanjenje boli i poboljšanje pokretljivosti kralješnice, već ih je potrebno sagledavati i šire zbog brojnih nepovoljnih učinaka perzistirajućih znakova i simptoma bolesti (prvenstveno boli) na život pojedinca.


Za neke bolesnike koji su visoko onesposobljeni i/ili su pod velikim psihološkim stresom, posebno se preporučuje multidisciplinarni pristup i kombinirana somatska i psihološka intervencija s kognitivno-bihevioralnim pristupom i terapijskim vježbama.


Studenti će se upoznati i sa sržnim mjerama ishoda križobolja (engl. core set of outcome measures ) koji uključuju: specifičnost funkcije lumbalne kralješnice, opće zdravstveno stanje pojedinca, bol, radnu sposobnost i bolesnikovo zadovoljstvo. Prije, tijekom i nakon završetka liječenja i rehabilitacije potrebno je objektivizirati i time procijeniti učinkovitost, s tim da je najvažniji cilj svih intervencija povratak svakodnevnim aktivnostima.


Struktura predmeta

Sati predmta: 


Predavanja: 6


Seminari: 7


Vježbe u praktikumu: 12


Ukupno sati: 25


Epideiologija, čimbenici rizika, patofiziologija, klinička slika, dijagnostika, liječenje, rehabilitacija, ocjena ishoda


Provjera znanja

Završna provjera znanja vršit će se pismenim ispitom – testom


Oblici i termini provjere znanja


  • uvjeti za pristup ispitu: dokaz uredno pohađane nastave i napisan seminarski rad (esej)
  • test čini 30 pitanja (pitanja s ponuđenim jednim ili više točnih odgovora)

Ispitni rokovi i termini: ispiti bi se održavali tijekom cijele akademske godine, jednom mjesečno, osim u vrijeme božićno-novogodišnjih blagdana (24. prosinca do 2. siječnja) i  godišnjih odmora (od 16. srpnja do 31. kolovoza)


Nastavno štivo

Preporučena literatura:


Grazio S, Buljan D. i sur.: „Križobolja“, Jastrebarsko:Naklada Slap;  2009.


Dopunska literatura: 


Babić Naglić Đ i sur. Fizikalna medicina i opća rehabilitacija, Zagreb:Medicinska naklada; 2012.


Ćurković B. Keros P. Križobolja Zagreb:Naklada Ljevak; 2002.


Izručci (hands-out-i) predavanja i seminara 


Plan