Kako živjeti s epilepsijom?semestar=9

Naziv kolegija

Kako živjeti s epilepsijom?semestar=9

ECTS

1.0

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

P5/S6/KL14

Izvođači kolegija

izv. prof. dr. sc. Željka Petelin Gadže, Voditelj predmeta
izv. prof. dr. sc. Igor Filipčić, Nastavnik
izv. prof. dr. sc. Davor Puljević, Nastavnik
prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, Nastavnik
doc. dr. sc. Stanislava Stojanović - Špehar, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Edukativne potrebe ove nastavne jedinice proizlaze iz činjenice da je što ranije prepoznavanje odgovarajućeg kliničkog fenotipa epileptičnih napadaja bitno u pravovremenoj daljnjoj dijagnostičkoj obradi te odabiru ispravne terapije. Nakon ove nastavne jedinice studenti će moći sveobuhvatno primijeniti stečeno znanje o problemu epileptičnih napadaja na primjeru specifičnih bolesnika u svakodnevnoj kliničkoj praksi te uočiti koja im znanja još nedostaju i kako ih mogu usvojiti.


Na završetku ove nastavne jedinice studenti će biti osposobljeni:


  1. Navesti, i na primjerima bolesnika procijeniti kriterije za postavljanje dijagnoze epilepsije
  2. Razlikovati bolesnike koji imaju generaliziranu epileptičnu ataku, parcijalnu epileptičnu ataku, ili ne-epileptične atake (sinkopu, psihogenu ne-epileptičku ataku, migrenu s aurom, tranzitornu ishemičnu ataku) na temelju kliničkih simptoma i kliničkog nalaza
  3. Opisati i na primjerima bolesnika pokazati potrebu za dijagnostičkom obradom kod bolesnika s epileptičkom atakom
  4. Samostalno analizirati nalaz elektroencefalografije (EEG), video-EEG poligrafije, MSCT-a mozga, MR-a mozga
  5. Izabrati, ciljano, medikamentoznu terapiju za svakog bolesnika
  6. Znati intervenirati (terapijski i suportivno) u slučaju generalizirane toničko-kloničke atake, serije ataka, ili epileptičnog statusa
  7. Procijeniti, na temelju kliničke slike i nalaza dijagnostičkih pretraga, koji su bolesnici kandidati za daljnje upućivanje psihijatru i kontinuirano psihijatrijsko praćenje
  8. Procijeniti, na temelju kliničke slike i nalaza dijagnostičkih pretraga, koji su bolesnici kandidati za daljnje upućivanje kardiologu i kontinuirano kardiološko praćenje
  9. Informirati bolesnika o bolesti i njegovoj ulozi u liječenju
  10. Informirati bolesnika o mijenjanju rizičnih životnih navika (deprivacija sna, izlaganje fotostimulaciji, alkohol, stres) koje mogu dovesti do pojave epileptičkih ataka
  11. Ocijeniti kako kontinuirano pratiti bolesnika (uloga liječnika obiteljske medicine, naručivanje na kontrolne preglede, mijenjanje terapije, ponavljanje dijagnostičkih pretraga)


Struktura predmeta

  • Predavanja (5 nastavnih sati)

Predavanja će obuhvaćati slijedeće nastavne sadržaje:


  1. Klasifikacija, klinička slika (semiologija) i poznavanje dijagnostičkih algoritama kod bolesnika s epilepsijom
  2. Klinička slika i dijagnostika ne-epileptičnih napadaja
  3. Terapija različitih kliničkih oblika epilepsija i epileptičnih sindroma
  4. Uloga liječnika obiteljske medicine u prepoznavanju i praćenju bolesnika s epilepsijom


  • Seminari (6 nastavnih sati)


Za seminare će se koristiti metoda rješavanja problema (engl. „Problem-Solving“ – PS) - rad u malim grupama (do 8 studenata u grupi).


Seminari će obuhvaćati slijedeće nastavne sadržaje:


  1. Metoda rješavanja problema bolesnika s epileptičnim napadajem
  2. Metoda rješavanja problema bolesnika s ne-epileptičnim napadajem


Seminari će se izvoditi na slijedeći način:


Nastavnik će na početku dati osnovne upute studentima o tome kako će se provoditi seminar (serija video prezentacija epileptičnih i neepileptičnih manifestacija). Studenti će dobiti primjer stvarnog problema iz medicinske prakse, kojeg predstavlja bolesnik s epileptičnim odnosno ne-epileptičnim napadajem, i morati će ga sami formulirati. Problem je opisan po sistemu PMP (engl. „Patient Management Problem“), u 7 faza, sukladno uobičajenom kliničkom postupku. Jedan student u grupi čitati će opis bolesnika s postavljenim pitanjima, a drugi student će bilježiti na ploči ili „flipchartu“ odgovore koji su se pojavili u grupnoj raspravi. Posebno će se bilježiti ono što studenti nisu znali objasniti i što trebaju dodatno naučiti. Kada su iscrpljene sve ideje prijeći će se na novu fazu problema. Pritom studenti trebaju točno odrediti o kakvom tipu epileptičnog napadaja se radi, što sve diferencijalno dijagnostički dolazi u obzir, te kakva bi bila specifična antiepileptička terapija.


Tijekom seminara studentima će biti dostupni rezultati dijagnostičkih pretraga koje će moći interpretirati: nalazi EEG-a, video-EEG monitoriranja, slike MSCT-a ili MR-a mozga, uključujući fMRI s MR traktografijom, MR volumetriju i MR spektroskopiju, nalaze cerebralne digitalne suptrakcijske angiografije - DSA, itd.. Također će im biti na raspolaganju udžbenici i drugi nastavni tekstovi (vidjeti popis literature) te internet. Nakon što prođu sve faze rješavanja problema slijedi završna rasprava,  s posebnim naglaskom na ono što je naučeno i na ono što se još mora naučiti.


  • Vježbe (14 nastavnih sati)


Vježbe će obuhvaćati slijedeće nastavne sadržaje:


  1. Obrada bolesnika s elementarnom parcijalnom epileptičkom atakom
  2. Obrada bolesnika s kompleksnom parcijalnom epileptičkom atakom
  3. Obrada bolesnika s generaliziranom epileptičkom atakom (s konvulzivnom i nekonvulzivnom manifestacijom)
  4. Obrada bolesnika sa sinkopom
  5. Obrada bolesnika s migrenom
  6. Obrada bolesnika s tranzitornom ishemičnom atakom
  7. Obrada bolesnika s psihogenom ne-epileptičkom atakom (somatoformnim poremećajem)


Vježbe će se provoditi po prinicipu rada u malim grupama (do 5 studenata) - učenje uz bolesnikov krevet.


Studenti će tijekom vježbi obraditi bolesnika (uzeti anamnezu i neurološki status) te na temelju učinjene obrade zaključiti o kojoj vrsti epileptičke atake je riječ, tj. postaviti radnu dijagnozu. Svoja zapažanja i razmišljanja će studenti prezentirati nastavniku, uz napomenu da će se odrediti jedan student koji će prezentirati zaključke čitave grupe na nastavnoj viziti. Pritom će nastavnik raspraviti sa studentima njihove ideje i zaključke, te će im pokazati sve učinjene dijagnostičke pretrage u navedenog bolesnika, uključujući EEG nalaz te nalaz video-EEG poligrafskog snimanja sa zabilježenim napadom. Uz to će se studentima prikazati ostale dijagnostičke pretrage uključujući nalaz MSCT-a i/ili MR-a mozga, te ostalih pretraga ovisno o kazuistici. Nakon postavljanja definitivne dijagnoze studenti će, zajedno s nastavnikom, odrediti koja bi bila najoptimalnija terapija (farmakološka ili neurokirurška) za navedenog bolesnika, te kakve će mu dati smjernice o njegovim životnim navikama, mogućnostima ostvarivanja socijalnih prava i daljnjim liječničkim kontrolama.


Provjera znanja

Provjera znanja: Test višestrukih pitanja s jednim točnim odgovorom (MCQ). Sastojati će se od ukupno 30 pitanja.


Evaluacija nastave: Svi studenti će nakon završenog ispita dobiti anonimnu anketu o evaluaciji nastave. U anketu će biti uključeni svi elementi nastavnog procesa – sadržaj i ciljevi predmeta, kvaliteta predavanja, seminara i vježbi, organizacije nastave, udžbenik i nastavno štivo, ispit, samoocjena studenata, vrednovanje nastavnika. Nakon toga provesti će se usmena evaluacija u kojoj će studenti izložiti svoje stavove o odslušanom predmetu te prijedloge za unapređenje.


Nastavno štivo

  1. Dijagnostički i terapijski pristup bolesniku s epilepsijom. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije. Ur. Željka Petelin Gadže. Zagreb: Medicinska naklada, 2017.
  2. S. Hajnšek, Ž. Petelin Gadže. Epileptični napadi. U: Neurološki pregled. Strukturirani pristup. Priručnik. Katedra za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ur. B. Malojčić i sur. Zagreb: Medicinska naklada, 2016, str. 18-21.
  3. S. Hajnšek, Z. Poljaković, Ž. Petelin Gadže. Elektroencefalografija (EEG). U: Neurološki pregled. Strukturirani pristup. Priručnik. Katedra za neurologiju  Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ur. B. Malojčić i sur. Zagreb: Medicinska naklada, 2016, str. 46-7.
  4. Progresivne mioklone epilepsije. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršavanja I. kategorije. Ur. Sanja Hajnšek, Željka Petelin Gadže. Zagreb: Medicinska naklada, 2015.
  5. S. Hajnšek, I. Bielen, Ž. Petelin Gadže. „Život s epilepsijom“. Edukativna knjižica. Klinika za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za epilepsiju, Hrvatsko društvo za EEG i kliničku neurofiziologiju HLZ, Hrvatska udruga za epilepsiju, Zagreb, 2013.
  6. V. Brinar i sur. Neurologija za medicinare (novo izdanje u pripremi). Zagreb: Medicinska naklada, 2018.
  7. Shorvon SD. Handbook of Epilepsy Treatment. 3rd Edition. Wiley Online Book, 2010. /odabrana poglavlja/
  8. Aminoff MJ, Greenberg DA, Simon RP. Clinical Neurology. 9th Edition. New York: Lange Medical Books/McGraw-Hill, 2015. /odabrana poglavlja/


Plan