Suvremena dijagnostika i epidemiologija dječjih bolesti uzrokovanih virusima

Naziv kolegija

Suvremena dijagnostika i epidemiologija dječjih bolesti uzrokovanih virusima

ECTS

2.0

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

S15/KL10

Izvođači kolegija

izv. prof. dr. sc. Sunčanica Ljubin Sternak, Voditelj predmeta
izv. prof. dr. sc. Nataša Antoljak, Nastavnik
dr. sc. Dubravko Forčić, Nastavnik
doc. dr. sc. Tatjana Vilibić Čavlek, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Struktura predmeta

Predmet obrađuje uzročnike virusnih dječjih bolesti (poliovirus, virus mumpsa, virus ospica, virus rubele, varičela zoster virus - VZV, parvovirus B19, humani herpesvirus 6 –HHV6 i druge). Neki od ovih virusa pred samom su eradikacijom  kao npr. poliovirus, neki se pojavljuju sporadično ili u manjim epidemijama (ospice, rubela, mumps), a dio njih uzrokuje  i danas vrlo česte dječje bolesti (VZV, parvovirus B19, HHV6). Dokle god postoje endemska žarišta u kojima je osiguran trajan prijenos i održavanje poliovirusa u populaciji, postoji i opasnost od importacije divljeg soja ovog virusa u zemlje u kojima ga više  nema.Nadalje evolucija cijepnog soja sadržanog u oralnom atenuiranom cjepivu (OPV) dovela je do pojave tzv.“iz cjepiva proizašlih sojeva“ (engl. vaccine derived poliovirus) koji u populacijama niže procijepljenosti mogu uzrokovati epidemije poliomijelitsa. U Hrvatskoj postoji stalan epidemiološki nadzor praćen adekvatnom laboratorijskom dijagnostikom s ciljem brze detekcije i sprječavanja prijenosa mogućeg importiranog soja. U zemljama bez poliovirusa na značaju dobivaju drugi enterovirusi (npr. Enterovirus 71). Svi enterovirusi, uključivo  poliovirus prenose se fekalno oralnim putem, a imaju izražen sezonski karakter ( ljetni i jesenski mjeseci). Dijagnostika ovih virusa je specifična i temelji se na uzgoju u staničnim kulturama.


Virus ospica,v.  mumpsa i v. rubele uzrokuju karakteristične istoimene bolesti koje su našem području sve rjeđe. Iako postoji specifična prevencija, epidemije ovih bolesti još uvijek se bilježe kako u nerazvijenim tako i u razvijenim zemljama svijeta. Radi se o vrlo kontagioznim bolestima koje se prenose aerosolom. Komplikacije ovih bolesti mogu ostaviti trajne posljedice (trajna neurološka oštećenja, gluhoća, sterilitet, oštećenja ploda) ali dovesti i do fatalnog ishoda. Dijagnostika se temelji na dokazu specifičnih protutijela (serologija) i molekularnoj detekciji virusa, a za epidemiološko praćenje ovih bolesti od izuzetnog je značenja određivanje genotipova i njihove distribucije.Virusi koje danas često susrećemo su VZV, parvovirus B19 i HHV 6. Za dijagnozu ovih bolesti najčešće je dovoljna karakteristična klinička slika. Međutim, postoje situacije kada je neophodna laboratorijska potvrda infekcije (odrasle osobe u kontaktu s oboljelima, trudnice i drugi). Laboratorijska dijagnostika temelji se na serološkoj i molekularnoj dijagnostici. Za neke od ovih infekcija postoji specifilčna prevencija (VZV) koja je našla svoju primjenu u određenim skupinama ljudi s povećanim rizikom od komplikacija (odrasle osobe, zdravstveno osoblje).


Nastavno štivo

Prezentacije nastavnih tekstova biti će dostupne studentima na LMS-u.


Kopirani pregledni radovi biti će podijeljeni studentima na nastavi.


Provjera znanja

Pismeni ispit nakon održane nastave.


Plan