Živčana stanica - od zdravlja do bolesti

Naziv kolegija

Živčana stanica - od zdravlja do bolesti

ECTS

2.0

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

P5/S20

Izvođači kolegija

prof. dr. sc. Svjetlana Kalanj Bognar, Voditelj predmeta
prof. dr. sc. Srećko Gajović, Suvoditelj predmeta
dr. sc. Mirta Boban, Nastavnik
dr. sc. Katarina Ilić, Nastavnik
prof. dr. sc. Mario Vukšić, Nastavnik
Goran Ivkić, dr. med., Nastavnik
doc. dr. sc. Sanja Darmopil, Nastavnik
dr. sc. Martina Rinčić, Nastavnik
izv. prof. dr. sc. Dinko Mitrečić, Nastavnik
prof. dr. sc. Nataša Jovanov Milošević, Nastavnik
prof. dr. sc. Goran Šimić, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Živčana stanica kao osnovna jedinica živčanog sustava predstavlja temelj normalnog djelovanja živčanog tkiva. Poznavanje neuroanatomije i neurocitologije neophodno je za razumijevanje neurokemijskih procesa u stanicama živčanog sustava. Upravo su specifičnosti metabolizma živčanih stanica osnova njihovih visokodiferenciranih funkcija, a narušavanje ravnoteže dovodi do promjena koje se mogu ispoljiti kao neurološke bolesti. U ovom elektivnom predmetu opisuje se uloga neurokemije u razumijevanju zbivanja unutar živčane stanice, i razjašnjava nastanak ključnih bolesti živčanog sustava od promjena na molekularnoj razini do kliničke slike. Ovakav pristup ilustrira povezanost temeljnih medicinskih i kliničkih znanja, te upućuje studenta da kao liječnik povezuje ova znanja za dobrobit bolesnika. Sastoji se od prikaza tema/problema iz područja temeljne i kliničke neuroznanosti, te završne diskusije koja se također temelji na rješavanju problema prikazanih u recentnoj znanstvenoj literaturi.


U okviru ovog elektivnog predmeta integriraju se dosadašnja znanja iz neuroanatomije, neurocitologije i neurokemije koja pokušavaju razjasniti procese razvitka i poremećaja razvitka središnjeg živčanog sustava (anencefalija, spina bifida, metaboličke bolesti), kao i etiopatogenezu složenih bolesti živčanog sustava (multipla skleroza, miasthenia gravis, Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest). Posebno mjesto ima tema centralne i periferne ozljede i regeneracije u živčanom sustavu, te iznošenje najnovijih spoznaja iz područja terapijske primjene suvremenih tehnologija (matične stanice). Razjašnjava se uloga kromosomskih aberacija u nastanku duševne zaostalosti, i nasljeđivanje neuroloških poremećaja (na primjeru dobro opisane Huntingtonove bolesti). Konačno, razmatra se utjecaj hormona i drugih neurokemijskih činitelja na emocije i ponašanje, i također njihova uloga u duševnim poremećajima.


Struktura predmeta

U okviru predmeta raspravljamo o sljedećim temama:


(1) Po čemu se živčane stanice razlikuju od drugih stanica? Posebnosti metabolizma živčanih stanica; Struktura i funkcija staničnih membrana u živčanom sustavu; U kojoj mjeri krvno-moždana  barijera utječe na neurokemijske procese; Utjecaj hormona na živčane stanice (spolna diferencijacija mozga, moduliranje ponašanja, emocije); (2) Razvoj živčanog sustava (problem: spina bifida; anencephalia); Matične stanice u živčanom sustavu (problem: Parkinsonova bolest); (3) Mijelinizacija i poremećaji mijelinizacije (problem: multipla skleroza); Sinapsa i poremećaji neuromuskularne sinapse (problem: miasthenia gravis); (4) Sinteza, procesiranje i sortiranje proteina u živčanom sustavu (problem: Alzheimerova bolest, prioni); Citoskelet i degeneracija živčanog sustava (problem: Alzheimerova bolest); (5) Aksonski transport i regeneracija živčanog sustava (problem: ozljeda živčanog sustava); (6) Kromosomske aberacije u podlozi mentalne retardacije; (7) Genetika Huntingtonove bolesti


Provjera znanja

završna diskusija ("journal club")


Nastavno štivo

Odabrana poglavlja iz:


1. «Temelji neuroznanosti», Judaš M. I Kostović I., MD Zagreb, 1997.


2. «Principles of neural science», Kandel Er, Schwartz JH, Jessell TM (ur.), 4. izdanje, McGraw Hill Companies, 2000.


3. izabrani znanstveni radovi i mrežne stranice