Reakcija preosjetljivosti na lijekove

Naziv kolegija

Reakcija preosjetljivosti na lijekove

ECTS

2.0

Status

Izborni kolegij

Izvedba nastave

P4/S14/KL7

Izvođači kolegija

izv. prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić, Voditelj predmeta
izv. prof. dr. sc. Romana Čeović, Suvoditelj predmeta
prof. dr. sc. Branka Marinović, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Predavanja: 4; Seminari: 14; Vježbe: 7


Struktura predmeta

Postojeći: Mehanizmi alergijskih reakcija na lijekove, Kliničke manifestacije medikamentoznih reakcija, Dijagnostički postupci, Alergološki testovi in vivo (prick, intradermalni, epikutani, photopatch, konjunktivalni, ekspozicijski, alergološki testovi in vitro (TTL, ITDBG), CAST, RAST, UniCAP, nuspojave lijekova, pseudoalergijske reakcije, psorijaza izazvana lijekom, fotoalergijski i fototoksični dermatitis, nuspojave terapije UVA i UVB svijetlom, nuspojave bioloških lijekova, preosjetljivost na lokalne anestetike i kontrastna sredstva, desenzibilizacija.Upoznavanje sa suvremenim spoznajama o alergiji na lijekove. Dijagnoza se temelji na detaljnoj anamnezi, kliničkoj slici, manifestacijama na koži i vidljivim sluznicama kao posljedica preosjetljivosti na lijek ili njegov omotač ili vehikl, odnosno laboratorijskim dokazima. Nuspojave lijekova će se također razmatrati. Dijagnostički postupci alergije na lijek detaljno će se prikazati laboratorijskom analizom krvi bolesnika (testovi in vitro), kao i testiranjem kože (testovi in vivo). Studenti će se nakon prikaza alergije na lijekove i putem rasprave detaljnije upoznati o temeljnim spoznajama alergijskih reakcija kao i o mehanizmima djelovanja. 


Mehanizmi alergijskih reakcija na lijekove i nuspojave lijekova:


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić:


1 sata predavanja, 2 sata seminara, 1 sat vježbi


Temeljne spoznaje o medikamentoznim reakcijama na koži i vidljivim sluznicama kao posljedice alergijskog preugođaja organizma. U nastanku kliničkih manifestacija sudjeluju celularni i humoralni imunološki mehanizmi. Od lijekova koji češće uzrokuju medikamentozne osipe navodimo analgetike, sulfonamide, antibiotike, lokalne anestetike, barbiturate i dr. Razrađujemo mehanizme alergijskih odgovora na lijekove.Za razliku od alergije postoje kliničke slike različitih nuspojava lijekova kao svrbež, ljuštenje kože, prolazno crvenilo, osjećaj gušenja, vrtoglavice. Ovdje ne dokažemo pozitivan alergijski test na određeni lijek.


Kliničke manifestacije medikamentoznih reakcija:


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić


3 sata seminara,


Najčešće promjene na koži: urtikarije, angioneurotski edem, vaskulitis papulozni, purpurični, makulozni, skarlatiniformni osipa, lihenoidni osip, tipa eritema eksudativum multiforme, eritrodermija, toksična epidermalna nekroliza, fiksni medikamentozni egzantem, anafilaktički šok. Danas se razlikuje  više od 30 različitih kliničkih slika, na koži i sluznicama.


Alergološki testovi in vivo (prick, scratch (skarifikacijski), intradermalni, epikutani, epikutani, photopatch, konjunktivalni, ekspozicijski):


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić


1 sat vježbi


Prick test ubodom. Primjenjuje se kao test u dijagnostici alergijske preosjetljivosti ranog tipa. Izvodi se lancetom sa 10%-tnom koncentracijom lijeka u puferskoj otopini uz prethodnu primjenu histamina i pufera- pozitivnu i negativnu kontrolu.


Intradermalni test-test se izvodi s alergenom: PPL ekstrakta minor varijante penicilina ubodom igle u dermis. Urtika promjera oko 3 i više mm je pozitivna reakcija. Nalaz je pozitivan nakon 20-25 minuta za rani odgovor, a kod kasnog odgovora unutar 48-72 sata; prethodno izvedena pozitivna histaminska proba i negativna puferska otopina.


Epikutani testom (patch test) dokazuje se kasna, celularna alergijska preosjetljivost na lijek. Rezultat se očitava nakon 48-72 sata i 96 sati. Koncentracija lijeka mora biti točno određena kao i otapalo prema internacionalnom standardu.


Photopatch test je peč test gdje na obasjavanje alergena (lijeka) s UVA zrakama; koža je prethodno testirana minimalnom eritemskom dozom.


Konjunktivalni test za rani odgovor na pojedine lijekove, npr. lokalne anestetike, kapi za oči itd. je pozitivan nakon 10 minuta- s određenom 10%-tnom testnom koncentracijom lijeka u jedno oko, a  drugo se ukapa puferska otopina. Cilijarna injekcija na konjunktivi je pozitivna reakcija.


Ekspozicijski test je najtočniji odgovor preosjetljivosti  na lijek, a izvodi se samo u hospitalnim uvjetima uz prethodno pripremljenu antišok terapiju.


CAST, RAST, UniCAP in vitro metode:


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić


2 sata seminara


CAST= Celular antigen specifični test se izvodi na sulfidoleukotrijenima uz serum i odgovarajuću koncentraciju inkriminiranog lijeka. Nakon stimulacije lijekom, inkubacije , separacije stanica može se očitati rezultat pozitivnog testa na lijek u vrijednosti više od 200 pg/ml (točna vrijednost ovisi o vrsti medikamenta).


RAST=Radioalergosorbent test je povećana radioaktivnost protutijela specifično stimuliranih lijekom ako su prethodno bili inkubirani i markirani radioaktivnim timidinom.


UniCAP= Pharmacia UniCAP sistem FEIA i Upjohn reagenti se koriste za kvantitativno mjerenje cirkulirajućih specifičnih IgE protutijela u ljudskom serumi ili plazmi.


Alergološki testovi in vitro (TTL, ITDBG):


Prof. dr. sc. Branka Marinović


3 sata seminara


TTL=Test transformacije limfocita u limfoblaste za dokaz kasne preosjetljivosti na medikamente- mjeri se broj limfoblasta nakon stimulacije lijekom, morfološko vrednovanje. Test je pozitivan ako u razmazu nađemo 3% blastnih stanica više od onih iz kontrole.


ITDBG= Indirektni test degranulacije bazofilnih granulocita (Shelley). Izvodi se na bazofilima kunića uz dodatak seruma bolesnika i odgovarajuće koncentracuje inkrimiranog lijeka kao  antigena. Test je pozitivan ako je postotak veći od 24% degraniliranih bazofila u odnosu na kontrolu.


Bulozne reakcije na lijekove:


Prof. dr. sc. Branka Marinović


1 sat predavanje


U lijekovima izazvane subepidermalne bulozne bolesti ubrajamo pemphigoid bullosus, pemphigoid gestatonis, linearnu IgA dermatozu te epidermolisis bullosa acquisita. Lijekovi koji izazivaju pemphigus vulgaris dijele se u 3 skupine na temelju svoje kemijske strukture i to na tiole, fenole i lijekove koji ne sadržavaju tiole i fenole. Lijekovi koji najčešće izazivaju pemphigus vulgaris su: penicilamin, kaptopril, pirazoloni, nesteroidni protuupalni lijekovi i drugi. Najčešći lijekovi koji se povezuju s nastankom buloznog pemfigoida su: furosemid, psoraleni, beta blokatori, amoksicilin i drugi.


Fotoalergijski i fotoksični dermatitis na lijekove:


prof. dr. sc. Romana Čeović:


1 predavanje, 1 seminar


Fotoalergijski dermatitis je upalna reakcija koja se temelji na imunološkim Mehanizmima. Nakon interakcije potencijalnog alergena u koži s UV svjetlom,nastaje promijenjena tvar, koja se naziva hapten, a ona se mora vezati s normalnim bjelančevinama u koži kako bi nastao pravi fotoalergen. Takva molekula pokreće imunološki odgovor. Fotoalergijske reakcije se češće javljaju nakon lokalne primjene lijekova ili kemikalija, nego nakon njihove sistemske primjene. Prolaznog su karaktera tako da nakon prestanka uzimanja lijeka potpuno nestaju. Neki lijekovi kao što su klortiazidi, fenotiazini, pyridoxin, sulfonamidi), mogu izazvati sistemska reakciju koja je nalik sistemskom, diseminiranom kontaktnom dermatitisu.


Nuspojave terapije UVA i UVB svijetlom:


prof. dr. sc. Romana Čeović


1 seminara,1 vježbe


Fototerapija je terapija svjetlom. Riječ obliku fizikalne terapije, gdje se za liječenje primjenjuju ultraljubičaste zrake (UVA i UVB).


UVB fototerapija, koja se također zove širokopojasni UVB, može se imati kratkotrajne nuspojave u vidu crvenila, svrbeži i suhoće kože. Terapija uskopojasnim UVB zrakama se može izazvati prolazni eritem, ali i opekline ukoliko se ne primjenjuju primjerene doze. Fotokemoterapija podrazumijeva uzimanje blago senzibilirajućeg lijeka (psoralen) prije izlaganja UVA svjetlosti.


UVA svjetlost prodire dublje u kožu nego UVB svjetlost, a psoralen čini da koža bolje reagira na izlaganje UVA svjetlost. U kratkotrajne nuspojave spadaju mučnina, glavobolja, žarenje i svrbež. U dugotrajne nuspojave spadaju suhoća kože, pojavljaivanje makula (lentigo).


Psorijaza izazvana lijekovima:


Prof. dr. sc. Romana Čeović


1 predavanje, 1 seminara


Psorijaza je bolest kože iz skupine eritematoskvamoznih dermatoza, karakterizirana pojavom upalnih crvenkastih, oštro ograničenih žarišta različite veličine, prekrivenih srebrnkasto-bjelkastim ljuskama. Osim kože često su zahvaćeni i nokti, a može zahvatiti i oštetiti zglobove. Postoji nasljedna predispozicija za bolest. Može biti izazvana i egzogenim (kemijski, fizikalni, upalni) ili endogenim utjecajima (stres, graviditet, neki lijekovi).


Nuspojave bioloških lijekova:


Prof. dr. sc. Romana Čeović


1 seminar


U liječenju reumatoidnog artritisa, sustavne autoimune bolesti, psorijaze, nekih alergoloških bolesti (urtikarija, atopijski dermatitis) donedavno su se koristili nesteroidni antiupalni lijekovi, acetilsalicilna kiselina i kortikosteroidi, odnosno razni lokalni i peroralni pripravci. Ovi su lijekovi uglavnom djelovali na simptome bolesti i bez značajnog utjecaja na prirodu bolesti.


Biološki lijekovi mogu se svrstati u slijedeće kategorije: inhibitori TNF-α (etanercept, infliksimab, adalimumab), antagonisti interleukina (anakinra), anti-CD20 monoklonsko antitijelo (rituksimab), citotoksični antigen-4 T limfocita CTLA-4 Ig (cabatacept), anti IgE (omalizumab).


Urtikarija, dispneja, anafilaktička reakcija i hipotenzija mogu se  pojaviti nakon primjene bioloških lijekova. Uz to je povećan rizik razvoja ozbiljnih infekcija (tuberkuloza, invazivne gljivične, bakterijske i virusne infekcije te infekcije izazvane oportunističkim patogenima). Stoga svim pacijentima treba napraviti probir na sistemske ili lokalizirane infekcije prije početka terapije i najprije izliječiti infekciju. Oštećenje jetre uzrokovano ovim lijekovima može se manifestirati akutnim zatajenjem jetre, žuticom, hepatitisom i kolestazom.


Lokalne alergijske reakcije na lijekove:


Prof. dr. sc. Romana Čeović


1 vježbe


Kontaktni dermatitis nastaje nakon ponovljenog kontakta sa uzročnim alergenom. On se može podijeliti na akutni i kronični te prema mehanizmu nastanka na alergijski i nealergijski (iritativni). Kontaktnu alergijsku reakciju mogu izazvati lokalniantibiotici, topikalni steroidi i anestetici, preparati joda, ali i razna drugi topički primjenja terapija.


Pseudoalergijske reakcije na lijekove; Preosjetljivost na lokalne anestetike i kontrastna sredstva:


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić


1 sat vježbi


Pseudoalergijske reakcije na lijekove, koje su klinički vrlo slične alergijskim, a u kojima imunološki sustav nije aktiviran posrednicima nastalim iz interakcije antigena i protutijela, odnosno antigena i receptora na limfocitima T (TCR) nazivaju se nealergijske ili pseudoalergijske reakcije (PAR).


Opijati, analgetici, anestetici, radiokontrastna sredstva, koloidni nadomjesci volumena krvi najčešće se opisuju kao tvari koje mogu izazvati pseudoalergijske reakcije (PAR). Od analgetika/ antipiretika iz skupine nestereoidnih protuupalnih lijekova (NSAID) najčešće se PAR povezuje s acetilsalicilnom kiselinom. I drugi lijekovi iz skupine NSAID (ibuprofen, diklofenak), lijekovi iz skupine inhibitora konvertirajućeg enzima angiotenzina (ACE - inhibitori), neki konzervansi (benzoati), te umjetne boje (tartrazin) mogu uzrokovati PAR.


Rasprava o temi izbornog predmeta uz pismenu provjeru znanja:


Prof. dr. sc. Suzana Ljubojević Hadžavdić


2 sata vježbi


Pismenom provjerom znanja u obliku pitanja i odgovora ( test s jednim točnim odgovorom).


Želimo studenta provjeriti rutinski da li je shvatio razrađenu materiju-reakcije preosjetljivosti na lijekove.


Provjera znanja

Provjera znanja će biti pismena u obliku testa. 


Nastavno štivo


  1. Jerome Z. Litt. Litt's D.E.R.M. Drug Eruptions and Reactions Manual, 20th Edition (Drug Eruption Reference Manual) 22nd
  2. Edition The Parthenon Publishing Group, New York. 2016.
  3. Jasna Lipozenčić, Ronni Wolf:Life-threatening severe allergic ractions:urticaria, angioedema, and anaphylaxis.  Clinics in Dermatology (2005) 23,193-205.
  4. Mayorga C, Celik G, Rouzaire P, i sur. In vitro tests for Drug Allergy Task Force of EAACI Drug Interest Group.In vitro tests for Drug Hypersensitivity Reactions. An ENDA/EAACI Drug Allergy Interest Group Position Paper. Allergy. 2016 Mar 17. doi: 10.1111/all.12886.
  5. I. Dobrić, D.Lončarić, S Gregurić-Mateša:  Medikamentozne erupcije. U: I. Dobrić i sur. Dermatolovenerologija. Zagreb, Grafoplast, 2005: 125-129.
  6. Barbaud A. Skin Testing and Patch Testing in Non-IgE-Mediated Drug Allergy. Curr Allergy Asthma Rep 2014 14:442.
  7. V.Milavec-Puretić.In vivo laboratorijska dijagnostika alergijskih bolesti.U: J.Lipozenčić i sur. Alergijske i munosne bolesti,Zagreb,Medicinska naklada, 2011:75-84.

Dopunsko štivo: Baldo B, Pham NH. Drug Allergy: Clinical Aspects, Diagnosis, Mechanisms, Structure-Activity Relationships. Springer. New Yourk Heilderberg Dortrech London. 2013.


Plan