Patofiziologija

Naziv kolegija

Patofiziologija

ECTS

11.0

Status

Obavezni kolegij

Izvedba nastave

P52/S53/PK30

Izvođači kolegija

prof. dr. sc. Zdenko Kovač, Voditelj predmeta
Ivana Kukec, dr. med., Nastavnik
Zrna Antunac Golubić, dr. med., Nastavnik
Domina Kekez, dr. med., Nastavnik
prof. dr. sc. Stjepan Gamulin, Nastavnik
Lada Bradić, dr. med., Nastavnik
doc. dr. sc. Filip Sedlić, Nastavnik
dr. sc. Ivan Bilić, Nastavnik
doc. dr. sc. Natalija Dedić Plavetić, Nastavnik
izv. prof. dr. sc. Maja Sirotković Skerlev, Nastavnik
doc. dr. sc. Borislav Belev, Nastavnik
prof. dr. sc. Stjepko Pleština, Nastavnik

Studiji na kojima se izvodi

Medicina

Nastavno štivo

A. Obvezatno štivo: S. Gamulin, M. Marušić, Z. Kovač i suradnici - Patofiziologija, Knjiga prva. VII  izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.


B. Preporučeno štivo: Z Kovač, S. Gamulin i suradnici – Patofiziologija - Zadatci za problemske seminare, Knjiga druga. III izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2011.


C. Dopunsko štivo


1. S Sillbernagel i sur. Color Atlas of Pathophysiology.  Georg Thieme Verlag Stuttgart.


2. Smith LH i sur. Pathophysiology. The Biological Principles of Disease. Saunders Co. Philadelphia.


3. Hierholzer K i sur. Pathophysiologie des Menschen. VHC JH Lehrmanns, Koeln.


4. F Kruck - Pathophysiologie Pathobiochemie, II auflage, Urban & Schwarzenberg.


5. SJ McPhee i sur. - Pathophysiology of Disease. An Introduction to Clinical Medicine, Appleton & Lange, Stanford


Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Nastava Patofiziologije se izvodi dvosemestralno, kroz peti i šesti semestar, od rujna 2017. do svibnja 2018. godine.           


Nastava Patofiziologije ustrojem i metodologijski provodi i potiče horizontalnu i vertikalnu integraciju znanja o prirodnim tokovima etiopatogenetskih procesa. Sadržajno je nastava klinički usmjerena te obrađuje skupine procesa, njihove uzroke i homeoregulaciju temeljeno na mjerljivim podatcima i dokazima. Aktivnim proučavanjem, raščlambom i sintezom pojedinačnih problema, studenti istodobno stječu trajna znanja na koncepcijskoj i deklarativnoj razini, te koherentno razumijevanje hijerarhije patofizioloških odnosa. Time teorijski okvir i praktička znanja i vještine o načinima tjelesnog reagiranja u bolesti stvaraju solidnu patobiološku osnovu za studentovo proučavanje nozologije poremećaja i bolesti u raznim granama i usmjerenjima medicine. Kroz problemski usmjerenu nastavu studenti razvijaju vještinu povezivanja biokemijskih, morfologijskih, ultrastrukturnih, funkcijskih i kliničkih podataka (simptomi, znakovi, disfunkcije, testovni pokazatelji) te stupnja poremećaja, u cjelovitu i jedinstvenu sliku bolesti. Osim kvalitativnih odnosa student je upućen na proučavanje kvantitativnih odnosa i njihove uloge u određivanju prirodnog toka patobiološkog procesa (regulacijski odnosi, progresija, kinetika, samoizlječenje, ishod, itd). Višestranom reiterativnom obradom problema, koja osim analitičkoga uključuje i sintetički integrativni pristup, studenti stječu trajnije deklarativno i proceduralno znanje.


Cilj dodiplomske nastave jest upoznavanje studenta medicine s patofiziološkim zbivanjima karakterističnim za pojedine funkcionalne cjeline kao i za čitav organizam oboljelog čovjeka. Kroz integraciju znanja obrađuje se etiologija, patogeneza i prirodni tijek poremećaja zdravlja. Zadatak je nastave, kroz razne oblike, prikazati i obraditi osnove patofizioloških procesa kod bolesnika te na pokusnim i simuliranim modelima. Planirani ishod kolegija je sposobnost studenta integralno i longitudinalno sagledavati i tumačiti procese. Cjelovita koherentna integracija postiže se proučavanjem glavnih, paralelnih i kontekstualnih mehanizama, te analizom grananja putova i međuregulacije (pozitivne i negativne homeodinamične sprege) te kvantitativnih i sistematizacijskih odnosa. Ustroj i metodologija nastave patofiziologije uvode i upućuju studenta prema studiju medicine temeljene na dokazima (engl. evidence based medicine) i smisleno tumačenje i vladavanje množinom padataka. Opći cilj predmeta je usvajanje solidne patobiološke osnove za razumijevanje kliničkih zbivanja i proučavanje nozologije pojedinih poremećaja i bolesti, koji se susreću tijekom studija i u liječničkoj praksi.


Građa predmeta Patofiziologija je strukturirana u predavanja, seminare te kliničke, laboratorijske i kvantitativne vježbe. U predavanjima se na sustavnoj razini obrađuju uzroci, procesi i regulacijski odnosi u raznovrsnim skupinama i stanjima bolesti. Patofiziološka načela koja obuhvaćaju pripadne fizikalne, kemijske i biološke zakonitosti, temelje se na taksonomiji, hijerarhiji odnosa i statističkim procjenama, a opisuju prirodne tokove procesa. Tako student usvaja opća načela i zakonitosti etiopatogeneze, uvijek pristupom od općih (apstraktnih) prema posebnim razinama razumijevanja (engl., top down approach). U seminarima student kroz višeslojni matrični pristup re-sintetizira relevantna znanja oblikujući algoritamskeprikaze (engl. contextual benchmark approach). U vježbama i samostalnome radu na rješavanju zadataka u Radnoj bilježnici i vježbama na kliničkim odjelima studenta se uvodi u prepoznavanje i rješavanje stvarnih kliničkih stanja u bolesnika (engl. case-study bottom up casuistic inductive approach). Dodatno, za svaku vježbu u LMS-u su postavljeni kratki filmski materijali, koji obrađuju sadržajno srodnu problematiku. Studentu preporučamo pogledati filmove unaprijed kao pripremu za vježbe. Te se tri razine međusobno nadopunjuju te čine u nastavi Patofiziologije jedinstven obrazac cjelovitog sagledavanja pokretanja, toka, promjena reaktivnosti i ishoda bolestri. Student usvajanjem gradiva i metodologije stječe solidnu osnovu za bavljenje nozologijom pojedinih bolesti u svim kliničkim granama medicini.


VJEŽBE I Demovježbe SE ODRŽAVAJU U PROSTORIMA PATOFIZIOLOGIJE I EDUKACIJSKOG CENTRA KBC ZAGREB - REBRO. TOČNO VRIJEME POČETKA ODREĐENO JE POSEBNIM RASPOREDOM – SATNICOM NASTAVE.


SVI OBLICI NASTAVE (VJEŽBE, SEMINARI I PREDAVANJA)  POČINJU BEZ AKADEMSKE ČETVRTI.


NA VJEŽBAMA STUDENTI MORAJU IMATI BIJELE KUTE I STETOSKOPE.


UVJETI POHAĐANJA I PRIZNAVANJA NASTAVE


A. Student mora upisati predmet Patofiziologija u tekućoj akademskoj godini da bi pohađao nastavu, u skladu s važećim propisima.


B. Svi oblici nastave su obvezatni. Izostanci s nastave su regulirani Pravilnikom o diplomskom studiju.


Izvadak:


Izostanci studenata s nastave


Članak 27.


(1) Student može u tijeku semestra opravdano izostati s nastave pojedinog


predmeta do 20% fonda sati predavanja, seminara i vježbi te kliničke i


stručne prakse tog predmeta. Svaka katedra/vijeće predmeta određuje način


kontrole pohađanja nastave, pri čemu se na početku svakog semestra mora u


apsolutnim brojevima utvrditi i maksimum opravdanih izostanaka i način


nadoknade.


(2) Studentu se iznimno može omogućiti nadoknada do 50% ukupnog fonda sati


nastave određenog predmeta, ako je student s nastave izostao zbog:


-         porodnog dopusta,


-         dužeg bolničkog liječenja,


-         sudjelovanja u sportskim natjecanjima u statusu vrhunskog sportaša,


-         obiteljskih i drugih opravdanih razloga.


(3) U slučajevima opisanim u stavku (2) ovog članka, student je dužan


dostaviti zamolbu za nadoknadu nastave, u pisanom obliku i uz


vjerodostojnu prateću dokumentaciju, prodekanu za diplomsku nastavu.


Prodekan će u dogovoru s katedrom/vijećem predmeta utvrditi mogućnost


takve nadoknade te studentu izdati odgovarajuće rješenje.


C. Katedra za patofiziologiju bonificira studentska zalaganja i postignuća na nastavi, te propisuje način nadoknade propuštene nastave (vidi dolje).


D. Studenti su razvrstani u u nastavne skupine prema općem popisu i ne mogu se prebacivati iz skupine u skupinu.


E. Studenti su obvezni prostudirati i doraditi gradivo vježbi u obliku zadane radne bilježnice Klinička patofiziologija – Etiopatogenetski čvorovi. Ispunjenu Radnu bilježnicu studenti predaju na ovjeru na kraju semestra, a ovjerena radna bilježnica je preduvjet ovjere nastave (potpis u indeks). Ovjerenu radnu bilježnicu student sa sobom donosi na ispit.


Struktura predmeta

Sati predmeta:


Predavanje: 52


Seminar: 53


Vježbe u praktikumu: 30


Ukupno sati: 135


Provjera znanja


A. PROVJERA ZNANJA TIJEKOM SEMESTRA


Od studenata se zahtijeva aktivno sudjelovanje u nastavi. Za problemske seminare točno su propisani dijelovi gradiva koje je student obvezan unaprijed prostudirati. Studentska se isticanja tijekom nastave na seminarima, vježbama i problemskim seminarima bonificiraju u dnevniku rada. Po završetku nastave Katedra će istaknuti posebni popis studenata koji su postigli «godišnji bonus», koji povisuje ocjenu za jednu ocjensku jedinicu.


            Izostanak, kašnjenje ili očita pasivnost i/ili ignorantnost studenata na nastavi ocjenjuje se negativnim bodom. Katedra tolerira tijekom semestra ukupno dva negativna boda na svim seminarima i vježbama zajedno, te dva negativna boda na predavanjima. Veći broj  negativnih bodova od navedenog student mora opravdati te kolokvirati odgovarajuće gradivo.


                       Veliki kolokviji. Studenti mogu polagati Veliki kolokvij I iz prve polovice gradiva i Veliki kolokvij II iz druge polovice gradive u predviđenim rokovima tijekom semestra (izvan ispitnoga roka). Studenti koji polože oba Velika kolokvija oslobođeni su polaganja pismenog dijela ispita.


B.  ISPIT IZ PATOFIZIOLOGIJE


Studenti pristupaju ispitu nakon ispunjenja obveza u svim oblicima nastave, što se potvrđuje potpisom nastavnika u indeks. Ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela, a prolazan se uspjeh na ispitu postiže zadovoljenjem obaju dijelova ispita.


            Pismeni ispit se sastoji od rješavanja zadatka problemskog seminara u zadanom vremenu uz uporabu udžbenika Patofiziologija. Sadržaj pisanog ispita predstavlja jedan od problemskih seminara iz skupine zadataka obrađenih tijekom nastavne godine.


Postupanje na pismenome ispitu. U dvorani za vrijeme pismenoga ispita studenti ne mogu koristiti mobitele, prijenosna računala, niti druga komunikacijska pomagala. Ako su unesena ta se pomagala moraju odložiti na zadano mjesto u dvorani koje odredi voditelj, a izvan dohvata polagača. S ispita će biti udaljeni studenti ako im se utvrdi nepoštivanje ovoga naputka (uz druge akademske, pravne i disciplinske posljedice).


Oslobađanje pismenog dijela ispita. Studenti koji polože I i II Veliki kolokvij tijekom semestra oslobođeni su polaganja pismenog dijela ispita. Oni u ispitnom roku prijavljuju usmeni dio ispit kao prvi izlazak na ispit.


            Usmeni ispit slijedi nakon pozitivno riješenog pisanog ispita, a ispit se sastoji od 6 pitanja. Studenti nasumice izvlače pet pitanja iz skupina unaprijed zadanih pitanja koja sveukupno pokrivaju gradivo predmeta Patofiziologija. Šesto pitanje je nasumično izabrana tematika prikaza jednog bolesnika iz Radne bilježnice KLINIČKA PATOFIZIOLOGIJA – ETIOPATOGENETSKI ČVOROVI, koju je student dorađenu sa sobom donosi na ispit.


            Ispitna pitanja su standardizirana i svakom studentu će biti dostupna tijekom semestra.


Stečeni godišnji bonus temeljem aktivnosti tijekom godine povisuje ocjenu uspjeha za jedan. Samim se godišnjim bonusom ne može postići prolaznost.


ISPITNI ROKOVI.



Ispitni rokovi:

Datum:



LJETNI ROKOVI         

I. rok: 12. lipnja 2019  (srijeda)

II. rok: 26. lipnja 2019  (srijeda)

III. rok: 9. srpnja 2019  (utorak)

JESENSKI ROKOVI        

IV. rok: 2. rujna 2019   (ponedjeljak)

V. rok:   10. rujna 2019  (utorak)

VI. rok: 18. rujna 2019  (srijeda)


PRIJAVA ISPITA.


Studenti III godine na predmetu Patofiziologija za polaganje ispita moraju na vrijeme PRIJAVITI ispit da bi pristupili ispitu:


1. Ispit se prijavljuje putem studomata u propisanome vremenu.


2. Nakon isteka roka prijave ispita Katedra neće razmatrati molbe za naknadnu prijavu ispita.


Izvod iz Pravilnika:


Prijava ispita


Članak 40.


1. Student prijavljuje polaganje ispita putem informacijskog sustava visokih učilišta (u daljnjem tekstu: ISVU) najkasnije 7 dana prije početka ispitnog termina.


C.   PRIZNANICA STUDENTSKE IZVRSNOSTI U PATOFIZIOLOGIJI


Studentima koji na ispitu iz Patofiziologije do 30. rujna u akademskoj godini u kojoj su odslušali kolegij postignu ocjenu izvrstan, izravno - bez doprinosa godišnjeg bonusa, a tijekom nastave su nagrađeni godišnjim bonusom te na pismenom ispitu postignu uspjeh od 83% i više, Katedra će izdati posebnu Priznanicu o izvrsnosti u patofiziologiji (na hrvatskom i engleskom jeziku). Student priznanicu može koristiti u svrhe vlastite akademske i profesionalne promidžbe.


Plan