University of Zagreb

School of Medicine

1938

1938/39. Fran Smetanka, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (1938) - za otkriće uloge koju imaju mehanizami karotidnog sinusa i aorte u regulaciji disanja dobio je Corneille Jean François Heymans
Naše disanje regulira dišni centar u produljenoj moždini. Corneille Heymans, njegov otac i kolege istraživali su kako je disanje regulirano mišićnim refleksima i kemijskim sastavom krvi. Kroz rad sa psima pokazali su kako se impulsi prenose vagusnim živcima između dišnog centra i dišnih mišića. Godine 1931. Heymans je pokazao da glomus, malo kuglasto tijelo sastavljeno od malih krvnih žila iz karotidne arterije, ima važnu ulogu u ovom kontekstu kroz očitavanje kemijskog sastava krvi.

1939

1939/40. Ivan Botteri, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Proizveden penicilin (Britanija); proizveden DDT (švicarska).

Otkrivena oksidativna fosforilacija (Belitzer, Tsibakova, Kalckar).

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (1939) - za otkriće antibakterijskog djelovanja prontozila dobio je Gerhard Domagk

1940

1940/41. Andrija Štampar, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (1940) - nije dodijeljena. Novčana nagrada je s 1/3 dodijeljena Glavnom fondu, a s 2/3 Posebnom fondu ove nagradne sekcije.

17. ožujka, Prof.dr. Lavoslav Ružička, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju, promoviran je u počasnog doktora medicinskih znanosti na Sveučilištu u Zagrebu

1941

1941/43. Božidar Špišić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

F. Lipman otkriva ulogu ATP-a, kao "energijom bogatog spoja".

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (1941) - nije dodijeljena. Novčana nagrada je s 1/3 dodijeljena Glavnom fondu, a s 2/3 Posebnom fondu ove nagradne sekcije.

1942

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu (1942) - nije dodijeljena. Novčana nagrada je s 1/3 dodijeljena Glavnom fondu, a s 2/3 Posebnom fondu ove nagradne sekcije.