Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija
Djelatnici, Znanost
22.11.2018.

Održan okrugli stol “Biomedicinska istraživanja u Hrvatskoj – stanje i izazovi” u organizaciji HAZU i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Razred za medicinske znanosti i Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u srijedu 21. studenoga 2018. od 10 do 14 sati u Velikoj dvorani Palače Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti  organizirali su okrugli stol pod nazivom Biomedicinska istraživanja u Hrvatskoj – stanje i izazovi.

Program okrugloga stola započeo je uvodnim obraćanjima akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademika Marka Pećine, tajnika Razreda za medicinske znanosti, i prof. dr. sc. Marijana Klarice, dekana Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, nakon čega su uslijedile panel rasprave o dvjema važnim temama – sinergiji financiranja znanosti iz europskih strukturnih fondova (ESIF) i okvirnoga programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (H2020) te udjelu rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika.

Uvodna izlaganja na okruglom stolu u okviru teme sinergija financiranja znanosti iz europskih strukturnih fondova (ESIF) i okvirnoga programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (H2020), koja su održali eminentni profesori i stručnjaci u ovom području, obuhvatila su analizu uspješnosti Hrvatske u programima Obzor 2020. Predstavljena je analiza dodijeljenih sredstava iz europskih strukturnih fondova (Operativni program konkurentnost i kohezija za istraživanje, razvoj i inovacije, područje biomedicina i zdravstvo) te uspješnost Hrvatske u programima Obzor 2020, posebno u području biomedicine. Hrvatska, kao i ostale „manje učinkovite zemlje“, tzv. EU13, zaostaje za zemljama EU15 te je u cjelokupnom programu Obzor 2020 na 25-om mjestu, a u tematskom području Zdravlje, demografske promjene i kvaliteta života 19.  Pokazalo se da količina sredstava dodijeljena zemljama iz programu H2020 direktno koreliraju s nacionalnim ulaganjem u znanost.

 /></p>
<p>Svi panelisti su se suglasili da je potreban napredak u vrednovanju i nagrađivanju izvrsnih znanstvenika i njihovih projekata te bi uz regionalno jačanje trebalo pronaći sredstva da se potaknu i oni najbolji, jer trenutno rezultati hrvatske znanosti ovise o pojedincima;  sustav bi morao pomoći da se širi krug znanstvenika uključi u programe EU poticanjem potpore istraživačima, jačanjem infrastrukture, financiranjem nabave i održavanja opreme i većim financiranjem znanstvenih istraživanja.</p>
<p>U ime Ministarstva znanoosti i obrazovanja Dr. sc. Marko Košiček je najavio mjere poticanja sudjelovanja u programima Obzor 2020 te mogućnost financiranja projekata u području izvrsnosti (Marie Sklodowska Curie i projekte Europskog vijeća za znanost) koji su uspješno evaluirani, ali nisu odabrani za financiranje.</p>
<p>Tijekom izlaganja i rasprave u okviru druge teme <strong>udio rada u znanosti sveučilišnih biomedicinskih nastavnika </strong>zaključeno je da su sveučilišni biomedicinski nastavnici preopterećeni nastavom, otvaraju se novi studijski programi, a zbog zabrane zapošljavanja u javnim službama ne mogu se otvoriti nova radna mjesta. Samo na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu nedostaje 100 nastavnika s obzirom na povećanu satnicu zadnjih 5 godina. Poseban problem, istaknut u raspravi, je neravnopravan položaj nastavnika kliničara koji teško usklađuju rad u klinici s nastavnim radom na fakultetu i znanstveno-istraživačkim radom. Prema preporukama Agencije za znanost i visoko obrazovanje, koja je provela analizu rada svih visokih učilišta u Hrvatskoj, potrebno je dodatno zapošljavanje znanstveno-nastavnog kadra i bolje definirana raspodjela znanstvenog, nastavnog i kliničkog rada. Dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof.dr.sc.Zoran Đogaš potvrdio je iskaze dekana Klarice te opisao specifičnu situaciju u Splitu s obzirom na neke parametre uspješnosti splitskog Medicinskog fakulteta.</p>
<p>Prijedlog dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Marijana Klarice je da se stvori nova paradigma financiranja biomedicinskih istraživanja s obzirom na dosadašnje rezultate znanstvene produktivnosti Medicinskog fakulteta koja čini 25% kompletne znanstvene produktivnosti u Hrvatskoj, a financiranje fakulteta iz državnog proračuna se određuje samo temeljem upisne kvote broja studenata. Dekan Klarica smatra da se na taj način kroz državna tijela financira samo nastavna djelatnost te je prikazao da je u posljednje 3 godine Medicinski fakultet  izdvojio 6 milijuna kuna vlastitih sredstava koja su podržala potrebnu infrastrukturu za znanstvenu djelatnost.</p>
<p>I dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Tomislav Rukavina se osvrnuo na neuređenost sustava u kojem rade biomedicinski sveučilišni nastavnici, nedostatnoj koordinaciji i komunikaciji dvaju ministarstava koja su ključna za Medicinske fakultete, Ministarstvo znanosti, i obrazovanja te Ministarstvo zdravstva. Dekan Rukavina je upozorio da nemamo strategiju sinergije znanstvenog razvoja biomedicinske znanosti, te se postojeći problemi rješavaju „ad hoc“ financiranjem iz vlastitih sredstava fakulteta.</p>
<p>Prof. dr. sc. Ksenija Geršak, prodekanica za znanost i istraživanje Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani je prikazala razvojni put Sveučilišta u Ljubljani koje je još 2008.g. donijelo strategiju razvoja znanosti i započela s njenom implementacijom, a rezultati se već vide u njihovoj znanstvenoj produktivnosti koja nadmašuje Sveučilište u Zagrebu. Sveučilište u Ljubljani osnovalo je Centralni sveučilišni razvojni fond kojem je prvenstvena uloga financiranje znanstvene djelatnosti sveučilišta.</p>
<p>Okrugli se stol održao se <strong>u okviru europskoga projekta <em>Alliance4Life,</em></strong> <strong>koji financira Europska unija u sklopu programa <em>Obzor 2020</em>. </strong>Nositelj je projekta Sveučilište Masaryk u Brnu, sa svojim institutom CEITEC, a partneri na projektu devet vodećih istraživačkih institucija iz manje razvijenih europskih država. Uz Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, partneri su na projektu: Sveučilišna bolnica svete Ane (International Clinical Research Center – ICRC) u Brnu (Češka), Sveučilište Tartu (Estonija), Latvijski institut za organsku sintezu (Latvija), Sveučilište Vilnius (Litva), Sveučilište Semmelweis u Budimpešti (Mađarska), Medicinsko sveučilište u Lodzu (Poljska), Biomedicinski istraživački centar SAS u Bratislavi (Slovačka) i Sveučilište u Ljubljani (Slovenija).</p>
<p><strong>Projekt <em>Alliance4Life</em> rezultat je inicijative deset vodećih biomedicinskih institucija iz devet EU13 ‒ država članica. Cilj je projekta smanjivanje razlika i podjela u istraživanju i inovacijama u području biomedicine između EU15 i EU13 zemalja.</strong> Europska komisija poduprla je tu novu inicijativu u sklopu programa <em>Obzor 2020.</em> za zdravlje s obzirom na to da rezultati i preporuke projekta <em>Alliance4Life</em> mogu dati korisne prijedloge kojima se može pridonijeti znanstvenoj politici država članica EU-a, kao i drugim europskim državama.</p>
<p style=Članovi projektnog tima Alliance4Life

Ana Borovečki, Boris Brkljačić, Nada Čikeš, Davor Ježek,

Srećko Gajović, Filip Sedlić, Goran Šimić,

Gabrijela Radić, Smiljka Vikić-Topić, Slobodan Vukičević i

Tea Vukušić Rukavina