Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet

1943

1943/45. Ante Šercer, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Na medicinskom fakultetu u Zagrebu osnovan Zavod za histologiju i embriologiju (veljača 1943).
Od Morfološko-biološkog instituta 1943. nastaju dva samostalna zavoda: Zavod za histologiju i embriologiju i Zavod za biologiju.
Prof. Vjekoslav Duančić, tada docent u Zavodu za anatomiju, imenovan je prvim predstojnikom Zavoda za histologiju i embriologiju kao samostalne jedinice. Prije prelaska u Zavod za histologiju i embriologiju dr. Duančić je bio najprije asistent (od 1930.) a potom i docent (od 1941.) u Anatomskom institutu Medicinskog fakulteta. 1937. završava specijalizaciju iz ftizeologije i neko se vrijeme bavi i tom strukom. 1942. usavršava se u embriologiji u Anatomskom institutu u Beču, a po povratku u Zagreb imenuje se za predstojnika Zavoda. Po završetku rata mobiliziran je u zagrebačkoj Vojnoj bolnici, a radi i kao ftizeolog u Bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu. Potkraj 1945. kao docent opet preuzima vodstvo Zavoda za histologiju i embriologiju, a 1947. izabran za izvanrednog te 1965. za redovitog profesora Medicinskog fakulteta. Na mjestu predstojnika ostaje do odlaska u mirovinu 1973. g.

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće vitamina K i za otkriće kemijske prirode vitamina K dobili su Edward Adelbert Doisy i Henrik Carl Peter Dam

1944

Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za otkrića koja se odnose na visoko diferencirane funkcije pojedinačnih živčanih vlakana dobili su Joseph Erlanger i Herbert Spencer Gasser

1945

1945/47. Branimir Gušić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Zabranjen je rad liječničke komore.
Liječnička komora osnovana je 1903. za područje Splita i okolice, a 1923. za područje Hrvatske, Slavonije i Međimurja sa sjedištem u Zagrebu. Od 1929. Komora obuhvaća i Dalmaciju, a djeluje pod imenom Liječnička komora za Savsku banovinu. Od 1939. Komora djeluje pod imenom Liječnička komora Banovine Hrvatske. Od 1941. Komora djeluje kao Liečnička komora Nezavisne Države Hrvatske.
1945. - Komora mijenja ime u Liječnička komora Federativne države Hrvatske.
1995. god. Komora obnavlja svoj rad na temelju članka 43. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske pod nazivom Hrvatska liječnička komora

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće penicilina i njegov ljekoviti učinak kod raznih zaraznih bolesti dobili su Sir Alexander Fleming, Ernst Boris Chain i Sir Howard Walter Florey

1946

Osnovan prvi Neurokirurški odjel u hrvatskoj, KBC "Zagreb" (Rebro).

Osnovan Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu (HZTM); kao vojna ustanova

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće mutagenog svojstva x-zraka dobio je Hermann Joseph Muller

Osnovan časopis Medicinar
Sekcija demonstratora pokreće časopis kako bi pomogla studentima da lakše savladaju nastavno gradivo i steknu što više znanja za svoju buduću liječničku praksu.

1947

Radoslav Lopašić, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

S radom započinje Središnja medicinska knjižnica.

Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu
za otkriće katalitičke pretvorbe glikogena dobili su Carl Ferdinand Cori i Gerty Theresa Cori, née Radnitz.
i za otkriće uloge hormona adenohipofize u metabolizmu šećera dobio je Bernardo Alberto Houssay,