Istraživanje profesora Medicinskog fakulteta objavljeno u časopisu „Nicotine and Tobacco Research“
Novo istraživanje "Cytisine vs. Varenicline for Smoking Cessation in a Primary Care Setting: A Randomized Non-Inferiority Trial" upravo je objavljeno u časopisu Nicotine and Tobacco Research, jednom od nekoliko svjetskih recenziranih časopisa posvećenih isključivo proučavanju nikotina i duhana, s trenutnim faktorom utjecaja od 6.9.
Istraživanje, koje je podržano trogodišnjim projektom GRAND (Global Research Awards for Nicotine Dependence), nezavisno recenziranim globalno konkurentnim programom dodjele grantova, vodili su profesori Stjepan Orešković i Hrvoje Tiljak sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U istraživačkoj inicijativi sudjelovala je međunarodna ekipa istraživača s uglednih znanstvenih institucija: Harvard Medical School, Ljubljana Medical School, Massachusetts General Hospital i Big Data Institute at Oxford Population Health.
Proveden u 50 ordinacija primarne zdravstvene zaštite, program je započeo istraživanjem gotovo 1000 pušača kako bi se procijenilo njihovo pušačko ponašanje i njihov interes za farmakoterapiju za prestanak pušenja. Od tog broja, 378 sudionika uključeno je u nasumično ispitivanje kako bi se istražilo je li standardno 4-tjedno liječenje citisinom barem jednako učinkovito kao standardno 12-tjedno liječenje vareniklinom u pomoći pušačima oko prestanka pušenja. Ispitivanje se primarno usredotočilo na stopu 7-dnevne apstinencije otprilike pola godine nakon početka liječenja, kao i na pridržavanje sudionika odgovarajućim planovima liječenja, dok se također uspoređivala stopa neželjenih događaja, odnosno nuspojava.
Utvrđeno je da je standardno 4-tjedno liječenje citisinom manje učinkovito od standardnog 12-tjednog liječenja vareniklinom za prestanak pušenja. Stopa prestanka pušenja nakon 24 tjedna bila je 32% (62/191) u skupini koja je primala vareniklin i 23% (43/186) među sudionicima koji su primali citizin (omjer izgleda [OR]: 95%-ni interval pouzdanosti [CI]: 0,39-0,98 ). Međutim, pridržavanje plana liječenja, odnosno izvedivost, bila je veća (59% naspram 70%, OR: 1.65, 95% CI: 1.07-2.56), a stopa neželjenih događaja bila je niža među sudionicima koji su dobili cizinu (omjer stope incidencije [IRR]: 0.59, 95% CI: 0.43-0.81 za nuspojave, i IRR: 0.72, 95% CI: 0.35-1.47 za teže ili ekstremnije nuspojave).
Prof. dr. sc. Stjepan Orešković rekao je da je istraživanje "izravnom usporedbom pružila dragocjene dokaze o najučinkovitijim tretmanima za odvikavanje od pušenja, koji su, zajedno s prethodnom studijom provedenom u Australiji, sugerirali da je liječenje vareniklinom bilo učinkovitije od citizina primjenom standarda režimi doziranja." Istaknuo je da "rezultati studije predstavljaju prve podatke iz populacije s visokom prevalencijom pušenja u Europi i mogu biti dobra osnova za generalizaciju na slične okruženja gdje je teret bolesti uzrokovan pušenjem vrlo visok." Međutim, dodao je da "s obzirom na znatno nižu cijenu tretmana cizinom, manju stopu neželjenih događaja i veću izvedivost, buduće analize trebaju procijeniti isplativost ta dva tretmana s obzirom na zdravstvene politike." Također je primijetio "mogućnost da liječenje citisinom može biti učinkovitije s duljim doziranjem od standardnih 4 tjedna, što bi bilo u skladu s rezultatima sekundarnih analiza ove studije."