Prvi zahtjevi za osnivanjem medicinskog studija u Hrvatskoj sežu u 1790. godinu. Nakon osnivanja modernog Sveučilišta u Zagrebu (1874) počinje dugotrajna, ustrajna i mukotrpna borba za osnivanje medicinskog fakulteta. U sklopu Sveučilišta tada su već djelovali pravni i bogoslovni fakultet, filozofski se razvijao, a jedino je, iz političkih razloga, opetovano odgađan osnutak medicinskog fakulteta. Cilj je konačno ostvaren tek 1917. godine, uoči neminovnog sloma Austro-Ugarske monarhije.
Godine 1918. u ovoj je zgradi počeo djelovati Patološko-anatomski zavod Medicinskog fakulteta.
Kronologija događaja bitnih za osnutak Medicinskog fakulteta
na sjednici Hrvatskog sabora narodni zastupnik Milan Rojc iznosi prijedlog za osnivanje medicinskog fakulteta.
Hrvatski sabor donosi odluku o osnivanju medicinskog fakulteta te predlaže Dvorskoj kancelariji u Beču 3 profesora-osnivača sa zadaćom da urede Fakultet, postave dekana i brinu se za popunjavanje katedara. To su bili: dr. Theodor Wickerhauser, dr. Miroslav Čaćković i dr. Dragutin Mašek.
održana je prva sjednica nastavnika, na kojoj je sastavljen red predavanja i obavljene su sve pripreme za upis u prvi semestar.
dr. Drago Perović održao je u auli Sveučilišta prvo predavanje pod naslovom: “O smjeru nastavnog i znanstvenog rada u anatomiji”. Time je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu započeo radom (zimski semestar akademske godine 1917/1918).
održana je prva sjednica profesorskog zbora Medicinskog fakulteta, na kojoj je za prvog dekana izabran prof. dr. Miroslav Čačković. Slijedi godina intenzivnog rada na adaptaciji zgrada na Šalati za potrebe bazičnih predmeta te popunjavanje katedara vlastitim profesorima.
godine popunjene su sve katedre I. i II. godišta. U zgradu bivšeg plemićkog konvikta smješta se Anatomski zavod i kasnije Zavod za opću i eksperimentalnu patologiju i farmakologiju. U zgradi bivše gimnazije djeluje Morfološko-biološki, Fiziološki i Medicinsko-kemijski zavod.
godine osnovana većina fakultetskih klinika: Interna klinika (1920), Klinika za ženske bolesti i porode (1920), Neuropsihijatrijska klinika (1921), Klinika za bolesti uha, nosa i grla (1921), Klinika za dječje bolesti (1922), Klinika za kožne i spolne bolesti (1922), Klinika za ortopediju (1922), Klinika za bolesti usta, zubi i čeljusti (1922), Zavod za rendgenologiju i radnu terapiju (1922).
godine dovršena je gradnja Patološko-anatomskog instituta.