Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet

Nastava iz sudske medicine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu izvodi se od akademske godine 1923/24. kao izborni predmet. Dana 16. siječnja 1932. Vijeće Medicinskog fakulteta donosi odluku da sudska medicina postaje obavezni predmet.

Katedra za sudsku medicinu djeluje u sklopu Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku. Nastavnici Katedre za sudsku medicinu vode i sudjeluju u nastavi: 

• obaveznog dodiplomskog kolegija Sudska medicina
• obaveznog dodiplomskog kolegija Forensic Medicine za Studij na engleskom jeziku

• kolegija na drugim fakultetima
  • Sudska medicina (Pravni fakultet, dodipl.)
  • Medicinska kriminalistika (Policijska akademija, prijediplomski i diplomski stručni studij kriminalistike)
  • Sudska medicina (Pravni fakultet, poslijedipl.)
• na Policijskoj školi „Josip Jović“

Dana 29. rujna 2022. godine, Ministarstvo unutarnjih poslova RH dodijelilo je Zahvalnicu Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu za značajan doprinos policijskom obrazovanju i Ministarstvu unutarnjih poslova kroz iznimno uspješnu dugogodišnju suradnju.

Obavezni kolegiji (integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine)

Diplomski studij: Sudska medicina

Poslijediplomski studij(i)

Doktorski studij “Biomedicina i zdravstvo” na Medicinskom fakultetu u Zagrebu

• Elektroforeza DNA
• Izolacija DNA izrazličitih bioloških uzoraka
• Sekvenciranje DNA
• Reakcija lančane polimeraze u realnom vremenu (“Real Time DNA”)
• PCR, umnažanje STR lokusa ili mitohondrijske DNA

Posljediplomski doktorski studij iz kaznenopravnih znanosti na Pravnom fakultetu u Zagrebu

• Sudska medicina

Specijalistički poslijediplomski studij

• Opće kompetencije liječnika specijalista

Kolegija na drugim fakultetima

• Forenzička stomatologija (Stomatološki fakultet, dodipl.)
• Sudska medicina (Pravni fakultet, dodipl.)
• Medicinska kriminalistika (Policijska akademija, dodipl.)
• Sudska medicina (Pravni fakultet, poslijedipl.)

Prema rješenjima Ministarstva zdravstva na Zavodu se provodi i

• specijalističko usavršavanje liječnika iz sudske medicine
• specijalističko usavršavanje liječnika iz patologije i citologije
• specijalistički ispiti iz sudske medicine.

Također se provode i specijalistički poslijediplomski studiji

• Opće kompetencije liječnika specijalista
• Sudska medicina
• Patologija i citologija.

Prva obdukcija obavljena je 6. kolovoza 1936. godine. Od tada je na Zavodu provedeno više od 94.000 obdukcija.

Na Zavodu se provode obdukcije za vanjske naručitelje:

• prema nalogu (županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva, županijski i općinski sudovi, Ministarstvo unutarnjih poslova),
• temeljem potpisanih ugovora (Ugovor o obavljanju mrtvozorničke službe na području grada Zagreba, Ugovor o obavljanju mrtvozorničkih obdukcija s područja Zagrebačke županije, Ugovor o obavljanju mrtvozorničkih obdukcija s područja Krapinsko-zagorske županije, Ugovor o obavljanju obdukcija s KBC Zagreb),
• temeljem narudžbenica i uputnica za obdukciju iz bolnica na području grada Zagreba, i brojnih drugih bolnica iz cijele države
• na zahtjev privatnih osoba.

Sudskomedicinska obdukcija je pregled tijela preminule osobe kojim se utvrđuje uzrok i način smrti. Sastoji se od vanjskog pregleda tijela, unutrašnjeg pregleda organa te izuzimanja uzoraka potrebnih za patohistološku i kemijsko-toksikološku analizu. Zbog dugotrajnosti pojedinih analiza konačni uzrok smrti i izrada obdukcijskog zapisnika može potrajati i do 3 mjeseca. 

Svi nalazi utvrđeni na obdukciji i posebnim analizama upisuju se u obdukcijski zapisnik koji se dostavlja tijelu koje je zatražilo obdukciju.

Zakonom o kaznenom postupku (NN 121/11, čl. 319), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, čl. 193) i Pravilnikom o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti (NN 46/11, čl.13) definirani su slučajevi u kojima je nužno provođenje sudskomedicinske obdukcije.

Provođenje sudskomedicinske obdukcije nužno je:

• uvijek kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u svezi s počinjenjem kaznenog djela
• kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi
• u slučajevima nagle i iznenadne smrti kod koje je uzrok smrti nepoznat, odnosno nejasan
• kada je građanin umro u zdravstvenoj ustanovi, a iz dostupne medicinske dokumentacije se ne može zaključiti o uzroku smrti
• ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog postupka
• u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela izuzimaju radi presađivanja
• smrt ispitanika uključenih u klinička istraživanja
• u slučaju smrti osoba lišenih slobode
• na zahtjev obitelji.

Odluka o visini troškova provođenja obdukcije (NN 108/13) http://propisi.hr/print.php?id=12578

Zaposlenici Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku sudjeluju u obavljanju djelatnost mrtvozorničke službe u Gradu Zagrebu. Mrtvozornička služba Grada Zagreba odgovorna je za pregled umrlih osoba izvan zdravstvenih ustanova na području Grada. Pregledom se utvrđuje smrt te vrijeme i uzrok smrti. Djelatnike mrtvozorničke službe na mjesto smrti upućuju djelatnici zagrebačke policije kojima su građani dužni prijaviti smrtni slučaj, odmah po nastupu smrti (0-24 h). Smrtni slučaj policiji se prijavljuje pozivom na broj 192 ili 112.

Prema Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti, pregled osobe umrle izvan zdravstvene ustanove u pravilu se obavlja na mjestu smrti, najkasnije u roku od 12 sati nakon primitka obavijesti o činjenici smrti.

Osim pregleda preminule osobe, mrtvozornik utvrđuje okolnosti pod kojima je smrt nastupila te utvrđuje njezin uzrok. Podatci o mjestu, vremenu i okolnostima smrti prikupljaju se od ukućana i drugih osoba, te uz pomoć medicinske dokumentacije o liječenju umrlog. Građani su obvezni dati mrtvozorniku podatke koji su im poznati i omogućiti mu nesmetano obavljanje pregleda. Prije dolaska mrtvozornika potrebno je pripremiti osobnu iskaznicu preminuloga te, ukoliko postoji, medicinsku dokumentaciju.

Nakon izvršenog pregleda, kad je nastup smrti utvrđen i uzrok smrti poznat, ako tijelo nije upućeno na obdukciju, mrtvozornik ispunjava potvrdu o smrti u četiri primjerka od kojih:

1. prvi primjerak zadržava mrtvozornik,
2. drugi primjerak mrtvozornik uručuje obitelji umrle osobe,
3. treći i četvrti primjerak mrtvozornik dostavlja nadležnom matičnom uredu.

Ukoliko mrtvozornik na temelju pregleda tijela, činjenica okolnosti slučaja i pregleda dostupne medicinske dokumentacije nije u mogućnosti utvrditi uzrok smrti, tijelo će uputiti na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku kako bi se provođenjem sudskomedicinske obdukcije utvrdio uzrok i način smrti. Također, tijelo će biti upućeno na obdukciju u svim slučajevima definiranima Zakonom o kaznenom postupku (NN 121/11, čl. 319), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, čl. 193) i Pravilnikom o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti (NN 46/11, čl.13).

U slučaju kada je tijelo upućeno na obdukciju netko od najuže obitelji dužan je što prije (unutar radnog vremena Zavoda) doći na Zavod kako bi se dobili papiri potrebni za sahranu i matični ured. Potrebno je ponijeti osobnu iskaznicu preminuloga te, ukoliko ne piše na osobnoj, OIB preminule osobe. Također, može se ponijeti i odjeća za oblačenje pokojnika. Za podizanje obdukcijskog zapisnika nazvati ili poslati mail najmanje 4-6 tjedana nakon obdukcije kako bi se provjerilo je li nalaz gotov. Ukoliko je, netko od najuže obitelji može doći po obdukcijski nalaz u radno vrijeme Zavoda.

Ukoliko po mrtvozorniku nije bilo sudskomedicinske indikacije za slanje tijela na obdukcija, a obitelj svejedno želi da se obdukcija napravi, to je moguće napraviti u obliku privatne obdukcije. Za detaljnije informacije i dogovore nazvati ili poslati mail.

Krajem 1941. godine u sklopu Zavoda osnovan je kemijsko-toksikološki laboratorij.

U Toksikološkom laboratoriju Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku rade se prvenstveno kemijsko – toksikološke analize bioloških uzoraka izuzetih pri obdukciji u svrhu dokazivanja otrovanja, a za potrebe Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko-zagorske županije, ali i drugih dijelova Hrvatske. Također se po potrebi ispituju biološki uzorci uzeti pri kliničkom pregledu, kao i predmeti za koje se sumnja da sadrže otrov.

Laboratorij je opremljen s dva plinska kromatografa s masenim spektrometrom (GC-MS) i automatskim uzorkivačem tekuće faze, dva plinska kromatografa s plameno ionizacijskim detektorom (GC-FID) pri čemu jedan ima automatski uzorkivač plinske faze, a drugi automatski uzorkivač tekuće faze. U laboratoriju se nalazi i jedan UV/VIS spektrofotometar.

Od 2004. god. laboratorij uspješno sudjeluje u međunarodnoj kontroli kvalitete određivanja koncentracije etanola u biološkim uzorcima, a od 2009. god. i u međunarodnoj kontroli kvalitete određivanja droga u biološkim uzorcima. Laboratorij godišnje napravi preko 4000 kvantitativnih analiza etanola u biološkim uzorcima tehnikom analize pare iznad tekućine plinskom kromatografijom sa plameno ionizacijskim detektorom i oko 1500 kvalitativnih analiza organskih spojeva u biološkim uzorcima tehnikom plinske kromatografije sa spektrometrom masa. Rade se i kvantitativne analize identificiranih, toksikološki značajnih, spojeva u krvi, koncentracija karboksihemoglobina u krvi spektrofotometrijskom metodom, analize lako hlapivih spojeva, te niz ciljanih, kvalitativnih testova na prisutnost aniona i kationa. 

Proces traganja za nestalim osobama otpočeo je u Hrvatskoj već 1991. godine. Tada su osnovane prve komisije sa zadatkom utvrđivanja i rješavanja sudbine zatočenih i nestalih osoba, koja su vremenom integrirana u jedno tijelo koje danas djeluje pod nazivom Uprava za zatočene i nestale pri Ministarstvu branitelja, sa zadatkom koordiniranja svih sudionika u procesu traženja. U rujnu 1995. godine otpočeo je proces traganja za nestalim osobama lociranjem pojedinačnih i masovnih grobnica te ekshumacijom posmrtnih ostataka iz njih. Ovaj složeni proces kontinuirano traje i danas. Tijekom godina se razvijao i kontinuirano usavršavao, a njegov je sadašnji oblik poznat kao Hrvatski model traženja nestalih osoba. Ovaj model čini nekoliko faza:

• ustanovljavanje evidencije zatočenih i nestalih osoba
• prikupljanje spoznaja o zatočenim i nestalim osobama
• ekshumacije posmrtnih ostataka iz masovnih i pojedinačnih grobnica
• identifikacija posmrtnih ostataka.

U posljednje dvije od ove četiri faze aktivno sudjeluje i Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Djelatnici Zavoda sudjeluju u ekshumacijama posmrtnih ostataka te provode obradu ekshumiranih posmrtnih ostataka žrtava. Obrada posmrtnih ostataka usmjerena je utvrđivanju identiteta te uočavanju ozljeda i utvrđivanju uzroka smrti.

Nakon obavljenih analiza i stručnih postupaka kojima se došlo do spoznaje o identitetu, ovaj se zaključak prezentira članovima obitelji, koji ga trebaju službeno prihvatiti. Službeni postupak prezentiranja nalaza obiteljima i prihvaćanje identifikacije od strane obitelji provodi se na Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Nakon prihvaćene identifikacije slijedi rješavanje administrativnih pitanja, među kojima su izdavanje potvrde o smrti te odabir mjesta i termina ukopa.

Traganje za nestalima, ekshumacije i identifikacije jedna su od rijetkih aktivnosti čiji je kontinuitet održavan od samog početka pa do danas, neovisno o promjenama političkih okolnosti u Hrvatskoj. Zbog same prirode i značenja ovog procesa, nužan je i neupitan njegov nastavak i u budućnosti.

Godine 2002. djelatnici Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dobili su nagradu "Medicina" - priznanje za humanost i etičnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za svoj predani rad na identifikaciji poginulih hrvatskih branitelja i civilnih žrtava agresije na Republiku Hrvatsku.

Također, za osobite zasluge u utvrđivanju identiteta poginulih i nestalih osoba u Domovinskom ratu, a povodom 80. obljetnice rada i djelovanja, Zavodu za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dodijeljena je Povelja Republike Hrvatske.

Godine 2024. Ministarstvo hrvatskih branitelja je temeljem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji Zavodu dodijelilo ''Braniteljsku zahvalnicu'' za izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata sudjelovanjem u procesima ekshumacija, obrada i identifikacija posmrtnih ostataka osoba stradalih tijekom Domovinskog rata.