Sveučilište u Zagrebu u prvih 500 najboljih sveučilišta u svijetu
Sveučilište u Zagrebu uspjelo se vratiti među 500 najboljih sveučilišta u svijetu, na poziciju koju je posljednji puta zauzimalo 2016. godine!
Na ovogodišnjoj, netom objavljenoj Šangajskoj listi, najpoznatijem rangiranju svjetskih sveučilišta koje se temelji na pokazateljima znanstvenog i istraživačkog rada, Zagrebačko sveučilište zauzelo je poziciju između 401. i 500. mjesta, a posljednje je dvije godine bilo između 501. i 600. mjesta. Pozitivna je vijest da Hrvatska prvi put na ovoj prestižnoj listi ima dva sveučilišta, jer se na nju svrstalo i Sveučilište u Splitu, između 701. i 800. mjesta.
Već tradicionalno, punih 16 godina, Sveučilište Harvard drži, po šangajskim kriterijima, mjesto svjetskog sveučilišta broj jedan. Slijede ga Stanford i Cambridge, potom Massachusetts Institute of Technology (MIT) i Kalifornijsko sveučilište u Berkeleyju. Američka sveučilišta i dalje dominiraju listom: njihovih je 16 sveučilišta na prvih 20 pozicija.
Iako je protekle dvije godine Sveučilište u Beogradu bilo iznad zagrebačkoga, pri čemu su najbolji plasman imali 2017. (visoka 201. – 300. pozicija), Beograd je sada u istom rangu kao Zagreb, a zanimljiv je pad Sveučilišta u Ljubljani s liste 500 najboljih, dakle ispod zagrebačkog i beogradskog (501. – 600.).
Pozitivnu vijest za Sveučilište u Zagrebu ovaj je put za Jutarnji list rado komentirao rektor Damir Boras:
– Rast Sveučilišta u Zagrebu na šangajskoj ljestvici očekivali smo dulje vremena. Jako smo zadovoljni ovim plasmanom, a veseli me i uspjeh Sveučilišta u Splitu. Bivši i sadašnji rektor ulagali su velike napore i puno su učinili za razvoj sveučilišta, na čemu im čestitam – kaže rektor, kojemu je zanimljivo da su velika regionalna sveučilišta, poput Beograda, pala bez obzira na to što to sveučilište, za razliku od zagrebačkog, ima pod sobom i znanstvene institute.
– Da je takav slučaj sa Zagrebom, sigurno bismo bili sto do dvjesto pozicija više – kaže Damir Boras.
Druga mu je zanimljivost pad Sveučilišta u Ljubljani, iako Slovenija jako dobro financira svoja sveučilišta i znanost. Međutim – nudi objašnjenje rektor – oni su vodili politiku tjeranja znanstvenika u mirovinu i sada im se to osvetilo, jer mnogi znanstvenici u dobi od 65 godina postižu vrhunske rezultate. Očito je, zaključuje, riječ o krivoj znanstvenoj politici.
Razlog bolje pozicije Sveučilišta u Zagrebu na šangajskoj listi rektor vidi u tomu što je stimuliralo svoje vrhunske znanstvenike i osiguralo njihovu vidljivost kroz web-prostor. Međutim, dodaje, da je Sveučilište u Zagrebu bolje financirano i da je novac koji mu pripada stizao na vrijeme, siguran je da bi plasman na šangajskoj ljestvici bio još bolji.
– Zato očekujem od Vlade bolje financiranje u narednom periodu. Od države trebamo potporu, a dogodilo nam se da smo za temeljno financiranje znanosti novac dobili 11 mjeseci prekrasno, a za programske ugovore sedam-osam mjeseci prekasno. S promjenama u Vladi i dolaskom novih ministara nadam se da će doći do većeg razumijevanja i da će Sveučilište u Zagrebu uspjeti kroz projekte povući još više novca iz fondova – zaključuje Boras, uz naglasak da je Sveučilište u Zagrebu tradicionalno najbolje u državi, 67 posto znanosti stvara se u Zagrebu, koji ima gotovo 80 posto ukupnog broja doktora znanosti.
Preuzeto sa jutarnji.hr