Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Studenti koji imaju simptome infekcije ili dokazanu bolest COVID-19 ili su bili u bliskom kontaktu s oboljelim osobama moraju se istoga dana obvezno javiti elektroničkom poštom na adresu: covid-mef@mef.hr

Znanost
09.03.2022.

Tribina “Mozak i post-covid sindrom” (Zoom) 17.3. u 16 sati

Ovogodišnji 21. Tjedan moga u Hrvatskoj dio je svjetske akcije organizacije Dana Alliance for Brain Initiative s ciljem promocije znanja o mozgu i bolestima mozga. Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizacijom Tjedna mozga ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini. Aktivnosti vezane uz Tjedan mozga u svijetu svake su godine sve intenzivnije, obzirom na to da je istraživanje mozga jedan od trajnih prioriteta istraživanja u razvijenim državama svijeta.

Jedna od ovogodišnjih tema je MOZAK I POST-COVID SINDROM koja će biti predstavljena na javnoj tribini čiji su sudionici:
- prof.dr.sc. Marijan Klarica (predsjednik HDN-a, Hrvatski institut za istraživanje mozga)
- akademik Ivica Kostović (počasni ravnatelj Hrvatskog instituta za istraživanje mozga)
- prof.dr.sc. Neven Henigsberg (Klinika za psihijatriju Vrapče)
- prof.dr.sc. Milan Radoš (Hrvatski institut za istraživanje mozga)
- prof.dr.sc. Ivan Begovac (Klinika za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Zagreb)
- doc.dr.sc. Marija Santini (Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“)
- prof.dr.sc. Fran Borovečki (Klinika za neurologiju KBC Zagreb).

Tribina će se održati u četvrtak 17.ožujka 2022. u 16 sati, a pristupa joj se putem poveznice za Zoom (https://us02web.zoom.us/j/88415199856?pwd=Tm1mNE9LQll0R0xZOU12UlBEZWpwUT09 Passcode: 133651)

Ubrzo po izbijanju pandemije koronavirusa dokazano je da virus ne zahvaća samo respiratorni sustav, nego da može biti uzrok brojnih oštećenja mozga. Tribina „Mozak i Post-COVID sindrom“ naročito će biti usmjerena na one posljedice oštećenja mozga koje su kronične prirode, a koje, u slučaju da nisu pravodobno liječene, mogu ostaviti značajne i dugoročne posljedice po svakodnevno funkcioniranje bolesnika. Neki od primjera takvih posljedica su kognitivni deficiti, uključujući poteškoće koncentracije i zapamćivanja ili otežano donošenje odluka, promjene raspoloženja, povećanje anksioznosti, poteškoće spavanja i promjene raspoloženja. Programi neurokognitivne rehabilitacije neophodni za učinkovito liječenje uključuju ne samo niz medicinskih specijalnosti, nego su daleko širi od područja zdravstva i potiču interdisciplinarnu suradnju brojnih struka i smjerova i to na raznim područjima edukacije, znanosti i izravnog pružanja komplementarnih usluga u razdoblju do potpunog oporavka bolesnika i povrata svih funkcija na razinu koja je prethodila bolesti.