Opći podaci o projektu
Naziv projekta: Programi ranog otkrivanja karcinoma: Mogućnosti detekcije i planiranja liječenja koronarne bolesti (CADscreen)
Naziv projekta na engleskom jeziku: Cancer screening programmes: Opportunity for coronary artery disease detection and treatment planning (CADscreen)
Voditelj projekta: doc. dr. sc. Maja Hrabak Paar
Ustrojbena jedinica: Katedra za radiologiju, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet
Trajanje projekta: od 27. prosinca 2025. do 27. prosinca 2029. (48 mjeseci)
Ukupni iznos sredstava projekta: 139,998.80 €
Izvor financiranja: Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO); Institucionalni projekti (10106-25-2981)
Opis projekta
Programi ranog otkrivanja karcinoma pluća i dojke, osim detekcije tumorskih procesa, omogućuju i uvid u vaskularne kalcifikate, što ukazuje na povećan kardiovaskularni rizik. U ovo istraživanje bit će uključeno približno 200 ispitanika: sudionici programa ranog otkrivanja karcinoma pluća koji na LDCT toraksa imaju teške kalcifikate koronarnih arterija te sudionice programa ranog otkrivanja karcinoma dojke s vaskularnim kalcifikacijama pri mamografiji, kojima u KBC Zagreb budu provedene navedene pretrage. Svi ispitanici potpisat će informirani pristanak za uključivanje u studiju, a istraživanje je odobreno od strane etičkih povjerenstava KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta. Iz istraživanja će biti isključene osobe s poznatom koronarnom bolesti te s kontraindikacijama za intravensku primjenu kontrastnog sredstva. Radi detekcije i procjene težine koronarne bolesti, ispitanicima će se napraviti CT koronarografija. U slučaju stenoze >50%, dodatno će se neinvazivno procijeniti hemodinamski značaj stenoze izračunom CT frakcijske rezerve protoka (CT-FFR) korištenjem metoda umjetne inteligencije (DEEPVESSEL FFR, Keya Medical), a vrijednosti ≤0.8 smatrat će se značajnom stenozom. Istraživanjem će se detektirati udio bolesnika s neopstruktivnom i opstruktivnom koronarnom bolesti među sudionicima programa ranog otkrivanja karcinoma pluća i dojke, procijeniti potreba dodatne obrade koronarne bolesti osoba s vaskularnim kalcifikatima, te korist programa ranog otkrivanja karcinoma u detekciji koronarne bolesti.
Ciljevi projekta
Opći cilj: Evaluirati korist programa ranog otkrivanja karcinoma dojke i pluća za istovremenu detekciju opstruktivne i neopstruktivne koronarne bolesti.
Specifični ciljevi:
1. procijeniti udio bolesnika s neopstruktivnom i opstruktivnom koronarnom bolesti među sudionicima programa ranog otkrivanja karcinoma pluća koji na LDCT toraksa imaju teške kalcifikate koronarnih arterija te sudionicama programa ranog otkrivanja karcinoma dojke s vaskularnim kalcifikacijama pri mamografiji.
2. procijeniti potrebu dodatne obrade koronarne bolesti u osoba teškim kalcifikatima koronarnih arterija na CT toraksa i s vaskularnim kalcifikacijama pri mamografiji.
Metodologija projektnog istraživanja
U ovo istraživanje uključit će se približno 200 ispitanika, sudionika programa ranog otkivanja karcinoma pluća i/ili karcinoma dojke u KBC Zagreb. Otprilike polovica ispitanika bit će sudionici programa ranog otkrivanja karcinoma pluća koji na LDCT toraksa imaju teške kalcifikate koronarnih arterija, druga polovica ispitanika bit će sudionice programa ranog otkrivanja karcinoma dojke s vaskularnim kalcifikacijama pri mamografiji. Radiolozi i kliničari uključeni u programe ranog otkrivanja raka pluća i dojke ponudit će uključivanje u istraživanje osobama koje ispunjavaju kriterije. Iz istraživanja će biti isključene osobe s poznatom koronarnom bolesti te s kontraindikacijama za intravensku primjenu kontrastnog sredstva (ranije alergijske reakcije na kontrastno sredstvo, oštećena renalna funkcija uz procijenjenu brzinu glomerularne filtracije <30 ml/min/1.73 m2). Svi ispitanici potpisat će informirani pristanak za uključivanje u studiju, a istraživanje je odobreno od strane etičkih povjerenstava KBC Zagreb i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Pri uključivanju u studiju bolesnici će ispuniti upitnik o prisustvu simptoma kroničnog koronarnog sindroma uključujući karakteristike bola u prsištu i dispneje, te će se prikupiti podaci o kardiovaskularnim čimbenicima rizika (obiteljska anamneza, pušenje, dislipidemija, arterijska hipertenzija, šećerna bolest). Radi detekcije i procjene težine koronarne bolesti, ispitanicima će se napraviti CT koronarografija na uređaju Revolution Apex (General Electric Healthcare). Kod bolesnika s pulsom >65/min. provest će se premedikacija lijekovima za snižavanje pulsa (beta-blokatori, ivabradin), vodeći računa o trajnoj terapiji, vrijednostima krvnog tlaka i mogućim kontraindikacijama za lijekove. Kod bolesnika koji nisu hipotenzivni i koji nisu koristili sildenafil 24 sata prije pretrage, sublingvalno će se primijeniti dva potiska gliceriltrinitrata radi vazodilatacije koronarnih arterija. Pregled će započeti nativnim (prekontrastnim) snimanjem uz izračun kalcijskog skora koronarnih arterija, nakon čega se snimiti postkontrastna CT koronarografija uz intravensku primjenu jodnog kontrastnog sredstva putem automatskog injektora brzinom 5 mL/s. Snimke CT koronarografije analizirat će se specifičnim softverom u aksijalnim i multiplanarnim prikazima uz izradu rekonstrukcija u zakrivljenim multiplanarnim prikazima oko središnje linije arterije. Iz navedenih prikaza procijenit će se stupanj stenoze koronarne arterije temeljem promjera lumena u razini stenoze i referentnog lumena proksimalno ili distalno od stenoze. U slučaju stenoze >50%, dodatno će se neinvazivno procijeniti hemodinamski značaj stenoze izračunom CT-FFR. Korištenjem metoda umjetne inteligencije odnosno dubokog učenja na neinvazivan način procijenit će se značaj stenoze koronarne arterije detektirane na CT koronarografiji softerom tvrtke Keya Medical (DEEPVESSEL FFR). Za izračun CT-FFR-a, generira se trodimenzionalni model koronarnih arterija i simulira frakcijska rezerva protoka kroz čitavo koronarno stablo. Vrijednosti CT-FFR≤0.8 smatrat će se značajnom stenozom te će pacijenti s vrijednostima CT-FFR≤0.8 biti upućeni na invazivnu koronarografiju. Nakon provedenog snimanja analizirat će se udio bolesnika s opstruktivnom i neopstruktivnom koronarnom bolesti među ispitanicima s teškim kalcifikatima koronarnih arterija na LDCT toraksa i arterijskim kalcifikatima na mamografiji. Nadalje, izračunat će se dodatni financijski trošak provođenja CT koronarografije i izračuna CT-FFR. Učestalost opstruktivne i neopstruktivne koronarne bolesti usporedit će se između simptomatskih i asimptomatskih ispitanika te procijeniti potreba dodatne obrade koronarne bolesti u obje skupine. Također će se usporediti učestalost opstruktivne i neopstruktivne koronarne bolesti između ispitanica uključenih u istraživanje kroz program probira karcinoma dojke i kroz program probira karcinoma pluća.
Očekivani rezultati
- Prisustvo i veći stupanj arterijskih kalcifikata na screening mamografiji ukazuju na veću prevalenciju i viši stupanj koronarne aterosklerotske bolesti.
- Teški kalcifikati koronarnih arterija na niskodoznom CT toraksa snimljenim u okviru programa ranog otkrivanja raka pluća ukazuju na veću učestalost opstruktivne koronarne bolesti.
- Programi ranog otkrivanja raka dojke i raka pluća mogu se koristiti za istovremenu detekciju povišenog rizika za kardiovaskularne događaje.
Projektni tim
Popis osoba projektnog tima s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:
1. Doc. dr. sc. Maja Hrabak Paar – voditelj
2. Prof. dr. sc. Maja Prutki
3. Prof. dr. sc. Marko Jakopović
4. Prof. dr. sc. Joško Bulum
5. Dr. sc. Fedža Džubur
6. Prof. dr. sc. Mateja Janković Makek
7. Akademik Miroslav Samaržija
Popis osoba projektnog tima partnera:
- Miroslav Muršić, dr. med. – vanjski suradnik, Klinički bolnički centar Zagreb
- Ornella Kordić, dr.med. – vanjski suradnik, Klinički bolnički centar Zagreb
- Doc. dr. sc. Kristina Krpina – vanjski suradnik, Klinički bolnički centar Zagreb i Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Sonja Badovinac – vanjski suradnik, Klinički bolnički centar Zagreb i naslovni docent Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu