Test provjere znanja za upis na studij medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u akademsku godinu 2024./2025. održat će se 5. srpnja 2024.
Na poveznici www.postani-student.hr/Moj raspored 72 sata prije održavanja testa, bit će objavljen detaljan raspored pristupnika za provjeru znanja.
Prigovori na test provjere znanja šalju se isključivo na adresu elektroničke pošte prigovori@mef.hr od trenutka objave rezultata do nedjelje 7. srpnja 2024. u 14 sati.
Pravo upisa
Pravo na upis Sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imaju pristupnici koji će na jedinstvenoj listi formiranoj od strane NISpVU-a postići mjesto unutar odobrene kvote za upis na Medicinski fakultet u akademskoj godini 2024./2025.
Prijaviti se mogu učenici koji su završili četverogodišnju srednju školu u kojoj su najmanje dvije godine učili biologiju, fiziku, kemiju i latinski jezik. (Pritom, pristupnik koji nije učio latinski jezik, upisat će studij medicine uz uvjet da do upisa u drugu godinu studija položi propisani ispit iz latinskog jezika.)
Strani državljani iz EU-a stječu pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani. Formira se jedinstvena lista pristupnika.
Branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) iz Domovinskog rata te djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i 100%-tnih HRVI Domovinskog rata prve skupine upisivat će se po uvjetima koji budu objavljeni u općem dijelu natječaju Sveučilišta u Zagrebu za upis u I. godinu studija
Broj upisnih mjesta
U akademskoj godini 2024./2025. studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisat će 300 studenata.
Rang-lista
Nacionalni informatički sustav prijave na visoka učilišta (NISpVU) formira jedinstvenu listu pristupnika koji su na temelju uspjeha u srednjoj školi, položenih obveznih ispita na državnoj maturi i rezultata testa provjere znanja stekli pravo upisa na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uvjeti su objavljeni u brošuri i Natječaju za upis studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Jednake uvjete moraju zadovoljiti i učenici, koji su četverogodišnju srednju školu završili školske godine 2008./09. ili prije. Preporuka je da se ti učenici obrate Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Pristupnicima koji su srednju školu završili u inozemstvu, također se preporučuje da se za sve informacije obrate NCVVO-u.
Uvjeti za sastavljanje rang-liste
Lista poretka prijavljenih kandidata za upis na Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:
Od ukupno 1000 bodova, kandidat može ostvariti:
a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi – do 160 bodova
b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi – do 240 bodova
– hrvatski jezik – razina A – do 100 bodova
– matematika – razina A – do 40 bodova
– engleski jezik – razina A – do 100 bodova
Kandidatima državljanima zemalja članica EU-a, umjesto hrvatskog jezika priznaje se položen materinski jezik u sklopu njihovog vanjskovrednovanog završnog ispita.
c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti – do 600 bodova
Test provjere znanja dijelova gradiva iz predmeta biologije, fizike i kemije, bitnih za studij, koji provodi Medicinski fakultet.
d) Na temelju dodatnih učenikovih postignuća – nema bodova
Test provjere znanja
Pravo pristupanja ispitu imaju pristupnici koji su u propisanome roku: prijavili studijske programe, poslali liječničku potvrdu i izjavu o psihofizičkim sposobnostima te podmirili obvezu plaćanja troškova polaganja ispita.
Prijavu kandidat/kinja podnosi putem aplikacije dostupne na poveznici: https://prijemni.mef.hr isključivo u vremenskom periodu od 8. travnja do 7. lipnja 2024.
Test provjere znanja održat će se 5. srpnja 2024.
Razredbeni prag za upis na studij medicine iznosi 330 bodova, tj. 55% od ukupno 600 bodova koje je moguće ostvariti na temelju testa provjere znanja. Prag po svakom predmetu iznosi 40%, odnosno 16 točno riješenih zadataka.
Troškovi naknade za polaganje ispita za sve pristupnike uplaćuju se Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dodatna dokumentacija koju treba dostaviti
Pristupnici koji su završili srednju školu ili su do sada studirali u Republici Hrvatskoj, pregled za izdavanje Potvrde o psihofizičkim sposobnostima za studij medicine obavljaju kod nadležnih školskih liječnika (za srednju školu, odnosno fakultet). Informacije za pregled i izdavanje potvrda za upis na visoka učilišta pristupnici mogu potražiti na mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo (služba za školsku i adolescentnu medicinu).
Pristupnici koji dolaze iz zemalja gdje ne postoji služba za školsku i adolescentnu medicinu (npr. Bosna i Hercegovina) pregled za izdavanje Potvrde o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij medicine trebaju obaviti u najbližoj ambulanti školske i adolescentne medicinu u zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj ili u ambulanti Centra za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Narudžbe za termin pregleda u Centru za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kod doc. dr.sc. Marjete Majer, dr. med. specijalistice školske i adolescentne medicine, primaju se na e-mail: studamb@mef.hr. Prilikom narudžbe za pregled u privitku je potrebno poslati sken sljedećih dokumenata:
- Upitnik za izdavanje Potvrde nadležnog školskog liječnika o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij
- Potvrdu liječnika opće/obiteljske medicine ili pedijatrije (koji nije u srodstvu s pristupnikom) o zdravstvenom stanju i dosadašnjim bolestima
- Potvrdu o provedenom cijepljenu u predškolskoj i školskoj dobi (s navedenim cjepivima i datumom primitka)
- Medicinsku dokumentaciju koju posjeduju za do sada utvrđene bolesti i poremećaje zdravlja uz recentne nalaze.
b) izjavu o psihofizičkim sposobnostima
c) potvrdu o uplati troškova polaganja ispita
d) potvrdu o invaliditetu ako pristupnik želi ostvariti svoje pravo temeljem općih odredbi natječaja
e) kandidati iz zemalja EU-a na upisu moraju priložiti potvrdu o poznavanju HRVATSKOG jezika na razini B2
Dodatnu dokumentaciju pristupnici moraju dostaviti najkasnije do 7. lipnja 2024. preko aplikacije: https://prijemni.mef.hr/
Osnovni podaci o studiju
Zvanje
Na Medicinskom fakultetu studenti se obrazuju iz područja Biomedicine i zdravstva. Polaganjem završnog ispita i izradom i obranom diplomskog rada student stječe zvanje doktor medicine. Doktori medicine osposobljeni su djelovati u sustavu zdravstvene zaštite, u državnim i privatnim ambulantama i bolnicama te raditi na svim poslovima na kojima se zahtijeva VSS.
Trajanje studija
Studij medicine u Republici Hrvatskoj traje šest godina jednako kao u zemljama Europske zajednice i gotovo svim drugim europskim zemljama.
Ustrojstvo studija i nastava
Obrazovanje za zvanje doktor medicine obuhvaća gradivo iz različitih znanstvenih disciplina a predmeti su grupirani u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički, klinički i javno-zdravstveni predmeti. Raspored predmeta po semestrima i oblici nastave prilagođeni su što boljem usvajanju znanja i vještina. Prema preporukama Bolonjske deklaracije manje je predavanja a više seminara i vježbi, te posebno kliničkih vizita i rada na kliničkim odjelima i u domovima zdravlja te terenske prakse.
Studenti će prvo učiti o fizičkim, kemijskim i biološkim osnovama života, a potom se građa čovjekova tijela upoznaje na mrtvom tijelu. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzročnici i pojave, vrste i način djelovanja lijekova, te pristup i način pregleda bolesnika. U kliničkim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihovog prepoznavanja (dijagnoze), sprečavanja i liječenja, te rehabilitacija nastalih oštećenja. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih činitelja na zdravlje. Tijekom studija student također uči o osnovama znanstvenih istraživanja, medicinsku terminologiju te kako pristupiti medicinskoj literaturi na jednom od svjetskih stranih jezika. Studij završava diplomskim radom i diplomskim ispitom.
Smještaj i oprema Fakulteta
Dekanat Medicinskog fakulteta u Zagrebu je na Šalati 3. Na toj lokaciji su i zavodi temeljnih medicinskih predmeta, te nekih pretkliničkih predmeta. Nastava kliničkih predmeta odvija se u klinikama Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Šalata, Rebro i Petrova ulica), klinikama i zavodima kliničkih bolnica “Sestre milosrdnice”, “Merkur” i “Dubrava”, te u drugim zdravstvenim ustanovama, poput Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma“Vuk Vrhovac“, Klinike za infektivne bolesti, Klinike za plućne bolesti (Jordanovac), klinika Opće bolnice “Sveti Duh”, Psihijatrijske bolnice “Vrapče”. Nastava općemedicinskih i javno-zdravstvenih predmeta održava se u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (Rockefellerova ul. 4) i ambulantama opće medicine.
Gotovo sve nastavne baze imaju vlastite knjižnice. Posebno su dobro opremljene knjižnice, s učionicom za studente, u zgradi Dekanata i u zgradi Škole narodnog zdravlja “A. Štampar”. Studentima su za rad i učenje dostupne kompjutorske učionice s priključcima na Internet. U prizemlju zgrade Dekanata je i prikladan studentski restoran.
Biologija
Pristupnik treba znati:
Biologija znanost o životu
- općenito
Stanična građa organizma
- metode istraživanja stanice
- mogućnosti svjetlosne i elektronske mikroskopije
- osnovna organizacija prokariotske i eukariotske stanice
- građa i uloga virusa
- građa i način života bakterija i bakterijskih virusa
- osnovna organizacija stanice eukariota
- građa biljne i životinjske stanice
- oblik i funkcija različitih organela
- građa stanične membrane
- model tekućeg mozaika
- transport tvari kroz membranu
- kemijska svojstva stanice
- biološki važni spojevi
- građa i funkcija ugljikohidrata
- lipidi i njihove funkcije u stanici
- struktura bjelančevina
- građa stanične jezgre
- sastav i građa nukleinskih kiselina: DNA i RNA
- uloga genske šifre u intracelularnom toku informacija
- način udvostručenja DNA
- građa, oblik i funkcija kromosoma
- stanični ciklus i mitoza
- mejoza
- građa mitohondrija
- proces staničnog disanja
- stanični metabolizam
- endoplazmatski retikulum i ribosomi
- Golgijevo tijelo i lizosomi
- genetički kod
- proces transkripcije i translacije
Razvitak životinjskog organizma
- razvitak jajne stanice i spermija
- proces oplodnje
- diferencijacija
- rast i starenje organizma
Fiziologija čovjeka
- kemijski sastav tijela čovjeka
- hipertonična, hipotonična, izotonična otopina
- stanična i izvanstanična tekućina
- krv, krvne stanice, krvna plazma
- ABO sustav
- krvotvorni organi
- srce i krvožilni sustav
- optok krvi i krvni tlak
- dišni sustav, građa i procesi
- imunološki sustav
- AIDS
- probavni sustav, građa i funkcija
- probava u želucu, tankom i debelom crijevu
- metabolizam
- hrana kao izvor energije
- regulacija šećera u krvi
- termoregulacija
- tjelesne tekućine
- građa i funkcija kože
- građa i funkcija mokraćnog sustava
- sustav organa za kretanje
- endokrini sustav
- spolni i reproduktivni sustav
- oplodnja, trudnoća i porođaj
- osjetilni sustav, građa i funkcija
- osjetila
- središnji živčani sustav
Genetika
- osnove nasljeđivanja
- geni, DNA i kromosomi
- nasljeđivanje po Mendelu
- monohibridno križanje
- dihibridno križanje
- test križanje
- nasljeđivanje u ljudi
- vezani geni
- spolno vezano nasljeđivanje
- kromosomske promjene
- genetika bakterija i virusa
- struktura i replikacija DNA
- mutacije gena
- regulacija aktivnosti gena
- kloniranje
- genetičko inženjerstvo
- rekombinantna DNA tehnologija
- geni u populaciji
Evolucija
- definicija evolucije
- postanak organskih molekula
- teorije organske evolucije
- dokazi evolucije
- geološka doba
- selekcija
- značaj mutacije za evoluciju
- genska snaga
- tipovi evolucije
- podrijetlo i razvoj čovjeka
Ekologija
- čovjek i okoliš
- biosfera
- ekološki čimbenici
- biotop, biocenoze i ekosustav
- biogeokemijski ciklusi i kruženje tvari
- demografski razvoj i onečišćenje okoliša
- zaštita okoliša
Kemija
Pristupnik treba znati:
Opća kemija
- tvari
- izvori, podjela
- rasprostranjenost elemenata
- agregacijska stanja tvari
- postupci razdvajanja tvari
- vrste i sastav smjese, razdvajanja smjesa
- prekristalizacija, filtracija, destilacija, kromatografija, ekstrakcija, sublimacija
- kemijske promjene
- termička razgradnja tvari, razgradnja tvari djelovanjem električne struje i djelovanjem svjetlosti
- egzotermne, endotermne, ireverzibilne, reverzibilne, sinteza, analiza, jednadžba kemijske reakcije
- jednostavne tvari ili kemijski elementi
- temeljni stehiometrijski zakoni zakon o održanju mase; zakon stalnih omjera masa, zakon umnoženih omjera; zakon stalnih volumnih omjera
- atomi: subatomske čestice, izotopi, veličina i masa atoma, elementarne čestice
- elektronski omotač atoma
- Bohrov model atoma: podljuske, orbitale i spin elektrona, elektronska konfiguracija
- atomski i maseni broj, nuklidi, izobari, izotopi
- periodni sustav elemenata
- polumjer atoma, afinitet za elektrone, energija ionizacije, relativni koeficijent elektronegativnostiperiodičnost kemijskih svojstava
- kemijske veze između atoma i molekula, međumolekulske sile
- ionska, kovalentna, metalna veza, vodikova veza
- međumolekulske sile
- prostorni raspored atoma u molekuli
- električni dipolni moment, energija veze, inducirani dipol
- stehiometrija kemijskih reakcija
- reaktivnost elemenata
- oksidacija i redukcija; oksidans i reducens
- oksidacijski broj
- jednadžba redoks-reakcija
- oksidi i njihove reakcije s vodom
- kovalentni oksidi, amfoterni oksidi
- halogenidi i hidridi
- neutralizacija
- osnove kemijskog računanja
- fizičke veličine i jedinice u kemiji
- masa molekule, relativna atomska i molekulska masa, molarna masa
- unificirana jedinica atomske mase
- brojnost, Avogadrov broj, Avogadrov zakon i Avogadrova konstanta
- množina tvari – mol
- maseni udio elemenata u soku, množinski i volumni udio elemenata u spoju
- standardni uvjeti, opća plinska jednadžba, molarni volumen plinova
- određivanje formule spoja na temelju rezultata analize
- empirijska i molekulska formula
- energija i kemijske promjene
- kemijska reakcija
- energija i toplina, toplinski kapacitet
- entalpija i promjene tijekom kemijske reakcije
- standardna entalpija stvaranja i izgaranja
- entropija
- osnovna svojstva tekućina
- gustoća, napetost površine, viskoznost
- međumolekularne sile
- promjene pri zagrijavanju tekućina, ravnotežni tlak pare
- vrelište, ledište i krutište tvari
- otopine i koloidni sustavi
- smjese tvari i otopine
- disocijacija, kristalizacija, solvatizirani ioni
- energetske promjene pri procesu otapanja
- iskazivanje sastava otopina: masena koncentracija, množinska koncentracija, maseni udio otopljenih tvari u otopini
- koligativna svojstva otopina
- koloidni sustavi i njihova osnovna svojstva
- dijaliza i elektroforeza
- emulzije i emulgatori
- kemijska kinetika
- brzina kemijske reakcije
- energija aktivacije
- utjecaj promjene koncentracije i temperature na brzinu kemijske reakcije
- utjecaj različitih čimbenika (oblika molekule, agregacijskog stanja, katalizatora i inhibitora) na brzinu reakcije
- ravnoteža kemijskih reakcija
- ravnotežno stanje
- uspostavljanje kemijske ravnoteže
- konstanta kemijske ravnoteže
- utjecaj različitih čimbenika na položaj ravnoteže – Le Chatelierovo načelo
- kiseline, baze i soli
- definicija kiselina i baza
- poliprotonske kiseline
- jakost kiselina i baza, konjugirani par ionizacija i konstanta ionizacije, stupanj disocijacije
- neutralizacija
- indikatori
- soli – hidroliza soli
- mjera kiselosti – ionski produkt vode i pH-vrijednost otopina
- puferi
- elektrokemijski procesi
- galvanski članci – sastavni dijelovi i reakcija
- redukcijski elektrodni potencijal
- standardna vodikova elektroda
- standardni redukcijski potencijal
- napon članka
- elektrolizni članci
- elektroliza vode, elektroliza taljevina, elektroliza vodenih otopina soli
- elektrokemijski izvori električne struje
- Faradayev zakon
Anorganska kemija
- rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji
- periodičnost fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata
- alkalijski i zemnoalkalijski metali
- spojevi natrija i kalcija
- nemetali
- klor – fizikalna i kemijska svojstva klora
- spojevi klora – klorovodična kiselina, kloridi
- kisik – alotropske modifikacije, svojstva, spojevi kisika, primjena
- dušik: svojstva, tekući zrak
- spojevi dušika: amonijak i njegove soli, oksidi dušika, dušična kiselina i njezine soli
- fosfor i njegovi spojevi
- ugljik: alotropske modifikacije, veze među ugljikovim atomima
- anorganski spojevi ugljika: ugljikov monoksid i dioksid, ugljična kiselina i njezine soli
Organska kemija
- definicija organskih spojeva
- vrste veza u molekulama, duljina i jakost veze
- strukturna obilježja molekula organskih spojeva
- podjela organskih spojeva i funkcionalne skupine
- ugljikovodici
- alkani – nazivlje, izomeri, karakteristične reakcije
- alkeni – dvostruka veza, nazivlje, stereoizomerija, karakteristične reakcije
- alkini – trostruka veza, etin, acetilidi, elektrofilna adicijahalogeni derivati ugljikovodika: karakteristične reakcije, primjena
- areni
- struktura benzena, aromatičnost, nazivlje, karakteristične reakcije, primjena i toksičnost
- alkoholi
- struktura, nazivlje i podjela alkohola
- vodikove veze i topljivost u vodi
- metanol i etanol – svojstva, primjena i dobivanje
- etandiol, glicerol, sorbitol
- fizikalna i kemijska svojstva alkohola – karakteristične reakcije
- tioli
- fenoli
- struktura, nazivlje, podjela i primjena
- fenoli – svojstva i karakteristične reakcije
- eteri – svojstva, reakcije i primjena
- aldehidi i ketoni
- karbonilna skupina; nazivlje
- fizikalna svojstva i kemijska svojstva aldehida i ketona
- karakteristične reakcije aldehida i ketona
- karboksilne kiseline i njihovi derivati
- karboksilna skupina; kiselost
- podjela i imenovanje kiselina
- fizikalna i kemijska svojstva karboksilnih kiselina
- derivati karboksilnih kiselina: acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi
- masne kiseline
- masti i ulja
- sapuni i detegenti
- kiralnost i stereoizomerija
- vrste stereoizomera
- optička aktivnost
- ugljikohidrati
- podjela i nazivlje ugljikohidrata, optička aktivnost
- monosaharidi – glukoza, fruktoza i galaktoza; ciklička i aciklička struktura
- stereoizomerija monosaharida: relativna konfiguracija
- kemijska svojstva monosaharida
- disaharidi – glikozidna veza
- saharoza, laktoza, maltoza
- polisaharidi – škrob, glikogen, celuloza
- amini
- nazivlje i podjela amina
- amino-skupina, bazičnost
- fizikalna i kemijska svojstva amina
- alkaloidi
- aminokiseline – struktura i podjela
- fizikalna i kemijska svojstva
- izoelektrična točka
- proteini i enzimi
- peptidi i proteini – struktura, biološka aktivnost, denaturacija
- enzimi – nazivlje, podjela, građa i biološki učinak, stereospecifičnost
- nukleinske kiseline
Fizika
Pristupnik treba znati:
Mehanika
- definicije i jedinice fizikalnih veličina i značenje prefiksa
- prepoznati algebarske izraze i grafički prikaz osnovnih matematičkih funkcija
- što su skalarne i vektorske veličine, osnovne matematičke operacije
- algebarske izraze za jednoliko gibanje duž pravca i jednoliko ubrzano gibanje duž pravca, grafičke prikaze tih gibanja
- Newtonove zakone gibanja
- I Newtonov zakon (zakon inercije), II Newtonov zakon (temeljna jednadžba gibanja), III Newtonov zakon (zakon sile i protusile)
- slobodni pad, što su sila teža i težina tijela, razlika mase i težine tijela
- zbrajanje sila i rastavljanje sila na komponente, trenje
- načelo neovisnosti gibanja, horizontalni i vertikalni hitac kao složena gibanja
- što je impuls sile i količina gibanja,
- zakon očuvanja količine gibanja
- jednoliko gibanje po kružnici, algebarske izraze i primjenu centripetalne sile i akceleracije
- što je polje, gravitacijsko polje Zemlje, Newtonov opći zakon gravitacije
- moment sile s obzirom na čvrstu os rotacije, zakon poluge, izraz za ravnotežu poluge
- definiciju i algebarski izraz za rad
- definiciju i algebarski izraz za snagu
- pojam energije, zakon očuvanja energije
- algebarske izraze za mehaničke energije: kinetičku, gravitacijsku potencijalnu, elastičnu potencijalnu
Tekućine i plinovi
- definiciju i algebarski izraz za gustoću
- definiciju i algebarski izraz za tlak
- tlak zbog težine tekućine (hidrostatski tlak); definicija, algebarski izraz
- vanjski tlak na tekućinu (hidraulički tlak); hidraulički tijesak
- definirati i izračunavati silu na uronjeno tijelo; uzgon, ravnotežu sila na uronjeno tijelo
- atmosferski tlak, mjerenje tlaka
- gibanje tekućine kroz horizontalnu cijev – jednadžbu kontinuiteta i Bernoullievu jednadžbu
- veličine koje opisuju stanje plina
- izraz za promjenu tlaka plina s temperaturom uz stalni volumen (izohorni procesi Charlesov zakon), definirati termodinamičku temperaturu
- izraz za promjenu obujma plina s temperaturom (izobarni proces Gay-Lussacov zakon)
- izraz za promjenu stanja plina pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi BoyleMariottov zakon)
- jednadžbu stanja idealnog plina
- molekularno-kinetički model idealnog plina
- vezu temperature i srednje kinetičke energije molekula plina
- odrediti unutrašnju energiju idealnog plina
- izraz za toplinu koju tijelo prima ili predaje pri promjeni temperature
- izraz za rad plina pri promjeni volumena uz stalni tlak
- I zakon termodinamike
- što su adijabatski, kružni i izohorni procesi
Elektricitet i magnetizam
- što je električni naboj, silu između električnih naboja; Coulombov zakon
- što je električno polje, jakost električnog polja;
- električno polje točkastog naboja i dviju paralelnih ploča
- što je električna potencijalna energija, značenje i definiciju električnog napona
- definirati i izračunati kapacitet; kapacitet pločastog kondenzatora
- kako se gibaju nabijene čestice u električnom polju
- gibanje slobodnih elektrona u metalima, izraz za jakost električne struje
- vezu između jakosti struje i napona; Ohmov zakon
- električni otpor, otpornost i električnu vodljivost, provodnost vodiča
- Ohmov zakon za cijeli strujni krug, pojam elektromotorne sile (elektromotornog napona) izvora
- izračunati jakost struje u serijskom spoju otpornika, pad napona na pojedinim dijelovima serijskog strujnog kruga, otpore u krugu
- izračunati jakosti struja i otpore u paralelnom spoju otpornika
- rad i snagu električne struje
- što je magnetsko polje, izvori i smjer polja
- silu na vodič kojim teče struja kad je u magnetskom polju (Amperova sila)
- definiciju i algebarski izraz za magnetsku indukciju i magnetski tok
- kako se gibaju električki nabijene čestice u magnetskom polju (Lorentzova sila);
- akceleratore čestica, ciklotron
- magnetsko polje ravnog vodiča, izračunati napon induciran na krajevima vodiča koji se giba u magnetskom polju
- Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
- izraz za elektromotornu silu samoindukcije, induktivnost zavojnice
- izmjeničnu struju, efektivne vrijednosti snage, napona i jakosti struje
- izmjeničnu električnu struju kao primjer periodičkih pojava
- zakone transformacije za idealni transformator
Titranje i valovi
- veličine za opis titranja; elongaciju, amplitudu, period, frekvenciju
- harmonijsko titranje, period i frekvenciju titranja, silu koja izaziva titranje vezu titranja i kružnog gibanja; pojam kružne frekvencije, kutnu brzinu
- kako se mijenja elongacija s vremenom kod harmonijskog titranja
- period harmonijskog titranja tijela obješenoga o oprugu
- matematičko njihalo, period njihala, prigušeno titranje
- električni titrajni krug; rezonanciju, izračunavanje perioda i frekvencije titrajnog kruga
- nastanak i svojstva valova, veličine za opis valova; elongaciju, amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i brzinu
- jednadžbu harmonijskog vala
- vezu između valne duljine, frekvencije i brzine vala
- pojave pri širenju valova; odbijanje vala, interferencija, stojni val
Osnove akustike i optike
- što je zvuk; intenzitet (jakost) zvuka, frekvencija i brzina zvuka
- osjet zvuka
- razlikovati longitudinalne i transverzalne valove
- rezonancija i Dopplerov efekt
- svojstva i pregled spektra elektromagnetskih valova
- što je svjetlost, polarizaciju svjetlosti, Brewsterov kut
- ogib i interferenciju svjetlosti
- ogib na pukotini i optičkoj rešetki, vezu između ogibnog kuta, valne duljine i konstante rešetke
- osnovne zakone geometrijske optike: zakon loma i zakon refleksije
- definirati indeks loma
- primjenu zakona loma: disperzija na prizmi, totalna refleksija
- vrste optičkih leća, žarišnu daljinu i jakost leće, stvaranje slike pomoću konvergentne i divergentne leće
- jednadžbu konjugacije za tanke leće
Osnove atomske i nuklearne
- fotoelektrični učinak, maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona
- Einsteinovu jednadžbu fotoelektričnog učinka, algebarski izraz i grafički prikaz
- valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja
- de Broglijevu relaciju, valno-čestična svojstva tvari
- energijski spektar vodikovog atoma, apsorpciju i emisiju fotona
- građu atomske jezgre
- nuklearne reakcije, energiju vezanja atomske jezgre, defekt mase
- što je radioaktivnost, vrijeme poluraspada
- alfa radioaktivnost
- beta radioaktivnost
- gama zračenje