Test provjere znanja za upis na studij medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u akademsku godinu 2025./2026. održat će se 4. srpnja 2025.
Na poveznici www.postani-student.hr/Moj raspored 72 sata prije održavanja testa, bit će objavljen detaljan raspored pristupnika za provjeru znanja.
Prigovori na test provjere znanja šalju se isključivo na adresu elektroničke pošte prigovori@mef.hr od trenutka objave rezultata do nedjelje 6. srpnja 2025. u 12 sati.
Pravo upisa
Pravo na upis Sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imaju pristupnici koji će na jedinstvenoj listi formiranoj od strane NISpVU-a postići mjesto unutar odobrene kvote za upis na Medicinski fakultet u akademskoj godini 2025./2026.
Prijaviti se mogu učenici koji su završili četverogodišnju srednju školu u kojoj su najmanje dvije godine učili biologiju, fiziku, kemiju i latinski jezik. (Pritom, pristupnik koji nije učio latinski jezik, upisat će studij medicine uz uvjet da do upisa u drugu godinu studija položi propisani ispit iz latinskog jezika.)
Strani državljani iz EU-a stječu pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani. Formira se jedinstvena lista pristupnika.
Branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) iz Domovinskog rata te djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i 100%-tnih HRVI Domovinskog rata prve skupine upisivat će se po uvjetima koji budu objavljeni u općem dijelu natječaju Sveučilišta u Zagrebu za upis u I. godinu studija
Broj upisnih mjesta
U akademskoj godini 2025./2026. Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na studij medicine planira upisati 300 studenata.
Rang-lista
Nacionalni informatički sustav prijave na visoka učilišta (NISpVU) formira jedinstvenu listu pristupnika koji su na temelju uspjeha u srednjoj školi, položenih obveznih ispita na državnoj maturi i rezultata testa provjere znanja stekli pravo upisa na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Uvjeti su objavljeni u brošuri i Natječaju za upis studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Jednake uvjete moraju zadovoljiti i učenici, koji su četverogodišnju srednju školu završili školske godine 2008./09. ili prije. Preporuka je da se ti učenici obrate Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Pristupnicima koji su srednju školu završili u inozemstvu, također se preporučuje da se za sve informacije obrate NCVVO-u.
Uvjeti za sastavljanje rang-liste
Lista poretka prijavljenih kandidata za upis na Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine u akademskoj godini 2025./2026. sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:
Od ukupno 1000 bodova, kandidat može ostvariti:
a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi – do 160 bodova
b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi – do 240 bodova
– hrvatski jezik – razina A – do 80 bodova
– matematika – razina A – do 80 bodova
– engleski jezik – razina A – do 80 bodova
Kandidatima državljanima zemalja članica EU-a, umjesto hrvatskog jezika priznaje se položen materinski jezik u sklopu njihovog vanjskovrednovanog završnog ispita.
c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti – do 600 bodova
Test provjere znanja dijelova gradiva iz predmeta biologije, fizike i kemije, bitnih za studij, koji provodi Medicinski fakultet.
d) Na temelju dodatnih učenikovih postignuća – nema bodova
Test provjere znanja
Pravo pristupanja ispitu imaju pristupnici koji su u propisanome roku: prijavili studijske programe, poslali potvrdu nadležnog školskog liječnika o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij medicine i izjavu o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima te podmirili obvezu plaćanja troškova polaganja ispita.
Prijavu kandidat/kinja podnosi putem aplikacije dostupne na poveznici: https://prijemni.mef.hr isključivo u vremenskom razdoblju od 07. travnja do 06. lipnja 2025.
Test provjere znanja održat će se 4. srpnja 2025.
Razredbeni prag za upis na studij medicine iznosi 305 bodova, tj. 50,83% od ukupno 600 bodova koje je moguće ostvariti na temelju testa provjere znanja. Test provjere znanja sastoji se od 40 zadataka po svakom predmetu što je ukupno 120 zadataka. Prag po svakom predmetu iznosi 40%, odnosno 16 točno riješenih zadataka.
Troškovi naknade za polaganje ispita za sve pristupnike uplaćuju se Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Dodatna dokumentacija koju treba dostaviti
Pristupnici koji su završili srednju školu ili su do sada studirali u Republici Hrvatskoj, pregled za izdavanje Potvrde o psihofizičkim sposobnostima za studij medicine obavljaju kod nadležnih školskih liječnika (za srednju školu, odnosno fakultet). Informacije za pregled i izdavanje potvrda za upis na visoka učilišta pristupnici mogu potražiti na mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo (služba za školsku i adolescentnu medicinu).
Pristupnici koji dolaze iz zemalja gdje ne postoji služba za školsku i adolescentnu medicinu (npr. Bosna i Hercegovina) pregled za izdavanje Potvrde o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij medicine trebaju obaviti u najbližoj ambulanti školske i adolescentne medicinu u zavodima za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj ili u ambulanti Centra za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Narudžbe za termin pregleda u Centru za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu primaju se na adresu: studamb@mef.hr. Prilikom narudžbe za pregled molimo navesti da je za potrebe razredbenog postupka, a u privitku priložiti sken sljedećih dokumenata:
- Upitnik za izdavanje Potvrde nadležnog školskog liječnika o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij
- Potvrdu liječnika opće/obiteljske medicine ili pedijatrije (koji nije u srodstvu s pristupnikom) o zdravstvenom stanju i dosadašnjim bolestima
- Potvrdu o provedenom cijepljenu u predškolskoj i školskoj dobi (s navedenim cjepivima i datumom primitka)
- Medicinsku dokumentaciju koju posjeduju za do sada utvrđene bolesti i poremećaje zdravlja uz recentne nalaze.
b) izjavu zdravstvenim o psihofizičkim sposobnostima
c) potvrdu o uplati troškova polaganja ispita
d) potvrdu o invaliditetu ako pristupnik želi ostvariti svoje pravo temeljem općih odredbi natječaja
e) kandidati iz zemalja EU-a na upisu moraju priložiti potvrdu o poznavanju HRVATSKOG jezika na razini B2
Dodatnu dokumentaciju pristupnici moraju dostaviti od 07. travnja do 06. lipnja 2025. preko aplikacije: https://prijemni.mef.hr/
Osnovni podaci o studiju
Zvanje
Na Medicinskom fakultetu studenti se obrazuju iz područja Biomedicine i zdravstva. Polaganjem završnog ispita i izradom i obranom diplomskog rada student stječe zvanje doktor medicine. Doktori medicine osposobljeni su djelovati u sustavu zdravstvene zaštite, u državnim i privatnim ambulantama i bolnicama te raditi na svim poslovima na kojima se zahtijeva VSS.
Trajanje studija
Studij medicine u Republici Hrvatskoj traje šest godina jednako kao u zemljama Europske zajednice i gotovo svim drugim europskim zemljama.
Ustrojstvo studija i nastava
Obrazovanje za zvanje doktor medicine obuhvaća gradivo iz različitih znanstvenih disciplina a predmeti su grupirani u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički, klinički i javno-zdravstveni predmeti. Raspored predmeta po semestrima i oblici nastave prilagođeni su što boljem usvajanju znanja i vještina. Prema preporukama Bolonjske deklaracije manje je predavanja a više seminara i vježbi, te posebno kliničkih vizita i rada na kliničkim odjelima i u domovima zdravlja te terenske prakse.
Studenti će prvo učiti o fizičkim, kemijskim i biološkim osnovama života, a potom se građa čovjekova tijela upoznaje na mrtvom tijelu. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzročnici i pojave, vrste i način djelovanja lijekova, te pristup i način pregleda bolesnika. U kliničkim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihovog prepoznavanja (dijagnoze), sprečavanja i liječenja, te rehabilitacija nastalih oštećenja. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih činitelja na zdravlje. Tijekom studija student također uči o osnovama znanstvenih istraživanja, medicinsku terminologiju te kako pristupiti medicinskoj literaturi na jednom od svjetskih stranih jezika. Studij završava diplomskim radom i diplomskim ispitom.
Smještaj i oprema Fakulteta
Dekanat Medicinskog fakulteta u Zagrebu je na Šalati 3. Na toj lokaciji su i zavodi temeljnih medicinskih predmeta, te nekih pretkliničkih predmeta. Nastava kliničkih predmeta odvija se u klinikama Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Šalata, Rebro i Petrova ulica), klinikama i zavodima kliničkih bolnica “Sestre milosrdnice”, “Merkur” i “Dubrava”, te u drugim zdravstvenim ustanovama, poput Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma“Vuk Vrhovac“, Klinike za infektivne bolesti, Klinike za plućne bolesti (Jordanovac), klinika Opće bolnice “Sveti Duh”, Psihijatrijske bolnice “Vrapče”. Nastava općemedicinskih i javno-zdravstvenih predmeta održava se u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (Rockefellerova ul. 4) i ambulantama opće medicine.
Gotovo sve nastavne baze imaju vlastite knjižnice. Posebno su dobro opremljene knjižnice, s učionicom za studente, u zgradi Dekanata i u zgradi Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”. Studentima su za rad i učenje dostupne kompjutorske učionice s priključcima na Internet. U prizemlju zgrade Dekanata je i prikladan studentski restoran.
Biologija
Pristupnik treba znati:
Biologija znanost o životu
- općenito
Stanična građa organizma
- metode istraživanja stanice
- mogućnosti svjetlosne i elektronske mikroskopije
- osnovna organizacija prokariotske i eukariotske stanice
- građa i uloga virusa
- građa i način života bakterija i bakterijskih virusa
- osnovna organizacija stanice eukariota
- građa biljne i životinjske stanice
- oblik i funkcija različitih organela
- građa stanične membrane
- model tekućeg mozaika
- transport tvari kroz membranu
- kemijska svojstva stanice
- biološki važni spojevi
- građa i funkcija ugljikohidrata
- lipidi i njihove funkcije u stanici
- struktura bjelančevina
- građa stanične jezgre
- sastav i građa nukleinskih kiselina: DNA i RNA
- uloga genske šifre u intracelularnom toku informacija
- način udvostručenja DNA
- građa, oblik i funkcija kromosoma
- stanični ciklus i mitoza
- mejoza
- građa mitohondrija
- proces staničnog disanja
- stanični metabolizam
- endoplazmatski retikulum i ribosomi
- Golgijevo tijelo i lizosomi
- genetički kod
- proces transkripcije i translacije
Razvitak životinjskog organizma
- razvitak jajne stanice i spermija
- proces oplodnje
- diferencijacija
- rast i starenje organizma
Fiziologija čovjeka
- kemijski sastav tijela čovjeka
- hipertonična, hipotonična, izotonična otopina
- stanična i izvanstanična tekućina
- krv, krvne stanice, krvna plazma
- ABO sustav
- krvotvorni organi
- srce i krvožilni sustav
- optok krvi i krvni tlak
- dišni sustav, građa i procesi
- imunološki sustav
- AIDS
- probavni sustav, građa i funkcija
- probava u želucu, tankom i debelom crijevu
- metabolizam
- hrana kao izvor energije
- regulacija šećera u krvi
- termoregulacija
- tjelesne tekućine
- građa i funkcija kože
- građa i funkcija mokraćnog sustava
- sustav organa za kretanje
- endokrini sustav
- spolni i reproduktivni sustav
- oplodnja, trudnoća i porođaj
- osjetilni sustav, građa i funkcija
- osjetila
- središnji živčani sustav
Genetika
- osnove nasljeđivanja
- geni, DNA i kromosomi
- nasljeđivanje po Mendelu
- monohibridno križanje
- dihibridno križanje
- test križanje
- nasljeđivanje u ljudi
- vezani geni
- spolno vezano nasljeđivanje
- kromosomske promjene
- genetika bakterija i virusa
- struktura i replikacija DNA
- mutacije gena
- regulacija aktivnosti gena
- kloniranje
- genetičko inženjerstvo
- rekombinantna DNA tehnologija
- geni u populaciji
Evolucija
- definicija evolucije
- postanak organskih molekula
- teorije organske evolucije
- dokazi evolucije
- geološka doba
- selekcija
- značaj mutacije za evoluciju
- genska snaga
- tipovi evolucije
- podrijetlo i razvoj čovjeka
Ekologija
- čovjek i okoliš
- biosfera
- ekološki čimbenici
- biotop, biocenoze i ekosustav
- biogeokemijski ciklusi i kruženje tvari
- demografski razvoj i onečišćenje okoliša
- zaštita okoliša
Kemija
Pristupnik treba znati:
Opća kemija
- tvari
- izvori, podjela
- rasprostranjenost elemenata
- agregacijska stanja tvari
- postupci razdvajanja tvari
- vrste i sastav smjese, razdvajanja smjesa
- prekristalizacija, filtracija, destilacija, kromatografija, ekstrakcija, sublimacija
- kemijske promjene
- termička razgradnja tvari, razgradnja tvari djelovanjem električne struje i djelovanjem svjetlosti
- egzotermne, endotermne, ireverzibilne, reverzibilne, sinteza, analiza, jednadžba kemijske reakcije
- jednostavne tvari ili kemijski elementi
- temeljni stehiometrijski zakoni zakon o održanju mase; zakon stalnih omjera masa, zakon umnoženih omjera; zakon stalnih volumnih omjera
- atomi: subatomske čestice, izotopi, veličina i masa atoma, elementarne čestice
- elektronski omotač atoma
- Bohrov model atoma: podljuske, orbitale i spin elektrona, elektronska konfiguracija
- atomski i maseni broj, nuklidi, izobari, izotopi
- periodni sustav elemenata
- polumjer atoma, afinitet za elektrone, energija ionizacije, relativni koeficijent elektronegativnostiperiodičnost kemijskih svojstava
- kemijske veze između atoma i molekula, međumolekulske sile
- ionska, kovalentna, metalna veza, vodikova veza
- međumolekulske sile
- prostorni raspored atoma u molekuli
- električni dipolni moment, energija veze, inducirani dipol
- stehiometrija kemijskih reakcija
- reaktivnost elemenata
- oksidacija i redukcija; oksidans i reducens
- oksidacijski broj
- jednadžba redoks-reakcija
- oksidi i njihove reakcije s vodom
- kovalentni oksidi, amfoterni oksidi
- halogenidi i hidridi
- neutralizacija
- osnove kemijskog računanja
- fizičke veličine i jedinice u kemiji
- masa molekule, relativna atomska i molekulska masa, molarna masa
- unificirana jedinica atomske mase
- brojnost, Avogadrov broj, Avogadrov zakon i Avogadrova konstanta
- množina tvari – mol
- maseni udio elemenata u soku, množinski i volumni udio elemenata u spoju
- standardni uvjeti, opća plinska jednadžba, molarni volumen plinova
- određivanje formule spoja na temelju rezultata analize
- empirijska i molekulska formula
- energija i kemijske promjene
- kemijska reakcija
- energija i toplina, toplinski kapacitet
- entalpija i promjene tijekom kemijske reakcije
- standardna entalpija stvaranja i izgaranja
- entropija
- osnovna svojstva tekućina
- gustoća, napetost površine, viskoznost
- međumolekularne sile
- promjene pri zagrijavanju tekućina, ravnotežni tlak pare
- vrelište, ledište i krutište tvari
- otopine i koloidni sustavi
- smjese tvari i otopine
- disocijacija, kristalizacija, solvatizirani ioni
- energetske promjene pri procesu otapanja
- iskazivanje sastava otopina: masena koncentracija, množinska koncentracija, maseni udio otopljenih tvari u otopini
- koligativna svojstva otopina
- koloidni sustavi i njihova osnovna svojstva
- dijaliza i elektroforeza
- emulzije i emulgatori
- kemijska kinetika
- brzina kemijske reakcije
- energija aktivacije
- utjecaj promjene koncentracije i temperature na brzinu kemijske reakcije
- utjecaj različitih čimbenika (oblika molekule, agregacijskog stanja, katalizatora i inhibitora) na brzinu reakcije
- ravnoteža kemijskih reakcija
- ravnotežno stanje
- uspostavljanje kemijske ravnoteže
- konstanta kemijske ravnoteže
- utjecaj različitih čimbenika na položaj ravnoteže – Le Chatelierovo načelo
- kiseline, baze i soli
- definicija kiselina i baza
- poliprotonske kiseline
- jakost kiselina i baza, konjugirani par ionizacija i konstanta ionizacije, stupanj disocijacije
- neutralizacija
- indikatori
- soli – hidroliza soli
- mjera kiselosti – ionski produkt vode i pH-vrijednost otopina
- puferi
- elektrokemijski procesi
- galvanski članci – sastavni dijelovi i reakcija
- redukcijski elektrodni potencijal
- standardna vodikova elektroda
- standardni redukcijski potencijal
- napon članka
- elektrolizni članci
- elektroliza vode, elektroliza taljevina, elektroliza vodenih otopina soli
- elektrokemijski izvori električne struje
- Faradayev zakon
Anorganska kemija
- rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji
- periodičnost fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata
- alkalijski i zemnoalkalijski metali
- spojevi natrija i kalcija
- nemetali
- klor – fizikalna i kemijska svojstva klora
- spojevi klora – klorovodična kiselina, kloridi
- kisik – alotropske modifikacije, svojstva, spojevi kisika, primjena
- dušik: svojstva, tekući zrak
- spojevi dušika: amonijak i njegove soli, oksidi dušika, dušična kiselina i njezine soli
- fosfor i njegovi spojevi
- ugljik: alotropske modifikacije, veze među ugljikovim atomima
- anorganski spojevi ugljika: ugljikov monoksid i dioksid, ugljična kiselina i njezine soli
Organska kemija
- definicija organskih spojeva
- vrste veza u molekulama, duljina i jakost veze
- strukturna obilježja molekula organskih spojeva
- podjela organskih spojeva i funkcionalne skupine
- ugljikovodici
- alkani – nazivlje, izomeri, karakteristične reakcije
- alkeni – dvostruka veza, nazivlje, stereoizomerija, karakteristične reakcije
- alkini – trostruka veza, etin, acetilidi, elektrofilna adicijahalogeni derivati ugljikovodika: karakteristične reakcije, primjena
- areni
- struktura benzena, aromatičnost, nazivlje, karakteristične reakcije, primjena i toksičnost
- alkoholi
- struktura, nazivlje i podjela alkohola
- vodikove veze i topljivost u vodi
- metanol i etanol – svojstva, primjena i dobivanje
- etandiol, glicerol, sorbitol
- fizikalna i kemijska svojstva alkohola – karakteristične reakcije
- tioli
- fenoli
- struktura, nazivlje, podjela i primjena
- fenoli – svojstva i karakteristične reakcije
- eteri – svojstva, reakcije i primjena
- aldehidi i ketoni
- karbonilna skupina; nazivlje
- fizikalna svojstva i kemijska svojstva aldehida i ketona
- karakteristične reakcije aldehida i ketona
- karboksilne kiseline i njihovi derivati
- karboksilna skupina; kiselost
- podjela i imenovanje kiselina
- fizikalna i kemijska svojstva karboksilnih kiselina
- derivati karboksilnih kiselina: acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi
- masne kiseline
- masti i ulja
- sapuni i detegenti
- kiralnost i stereoizomerija
- vrste stereoizomera
- optička aktivnost
- ugljikohidrati
- podjela i nazivlje ugljikohidrata, optička aktivnost
- monosaharidi – glukoza, fruktoza i galaktoza; ciklička i aciklička struktura
- stereoizomerija monosaharida: relativna konfiguracija
- kemijska svojstva monosaharida
- disaharidi – glikozidna veza
- saharoza, laktoza, maltoza
- polisaharidi – škrob, glikogen, celuloza
- amini
- nazivlje i podjela amina
- amino-skupina, bazičnost
- fizikalna i kemijska svojstva amina
- alkaloidi
- aminokiseline – struktura i podjela
- fizikalna i kemijska svojstva
- izoelektrična točka
- proteini i enzimi
- peptidi i proteini – struktura, biološka aktivnost, denaturacija
- enzimi – nazivlje, podjela, građa i biološki učinak, stereospecifičnost
- nukleinske kiseline
Fizika
Pristupnik treba znati:
Mehanika
- definicije i jedinice fizikalnih veličina i značenje prefiksa
- prepoznati algebarske izraze i grafički prikaz osnovnih matematičkih funkcija
- što su skalarne i vektorske veličine, osnovne matematičke operacije
- algebarske izraze za jednoliko gibanje duž pravca i jednoliko ubrzano gibanje duž pravca, grafičke prikaze tih gibanja
- Newtonove zakone gibanja
- I Newtonov zakon (zakon inercije), II Newtonov zakon (temeljna jednadžba gibanja), III Newtonov zakon (zakon sile i protusile)
- slobodni pad, što su sila teža i težina tijela, razlika mase i težine tijela
- zbrajanje sila i rastavljanje sila na komponente, trenje
- načelo neovisnosti gibanja, horizontalni i vertikalni hitac kao složena gibanja
- što je impuls sile i količina gibanja,
- zakon očuvanja količine gibanja
- jednoliko gibanje po kružnici, algebarske izraze i primjenu centripetalne sile i akceleracije
- što je polje, gravitacijsko polje Zemlje, Newtonov opći zakon gravitacije
- moment sile s obzirom na čvrstu os rotacije, zakon poluge, izraz za ravnotežu poluge
- definiciju i algebarski izraz za rad
- definiciju i algebarski izraz za snagu
- pojam energije, zakon očuvanja energije
- algebarske izraze za mehaničke energije: kinetičku, gravitacijsku potencijalnu, elastičnu potencijalnu
Tekućine i plinovi
- definiciju i algebarski izraz za gustoću
- definiciju i algebarski izraz za tlak
- tlak zbog težine tekućine (hidrostatski tlak); definicija, algebarski izraz
- vanjski tlak na tekućinu (hidraulički tlak); hidraulički tijesak
- definirati i izračunavati silu na uronjeno tijelo; uzgon, ravnotežu sila na uronjeno tijelo
- atmosferski tlak, mjerenje tlaka
- gibanje tekućine kroz horizontalnu cijev – jednadžbu kontinuiteta i Bernoullievu jednadžbu
- veličine koje opisuju stanje plina
- izraz za promjenu tlaka plina s temperaturom uz stalni volumen (izohorni procesi Charlesov zakon), definirati termodinamičku temperaturu
- izraz za promjenu obujma plina s temperaturom (izobarni proces Gay-Lussacov zakon)
- izraz za promjenu stanja plina pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi BoyleMariottov zakon)
- jednadžbu stanja idealnog plina
- molekularno-kinetički model idealnog plina
- vezu temperature i srednje kinetičke energije molekula plina
- odrediti unutrašnju energiju idealnog plina
- izraz za toplinu koju tijelo prima ili predaje pri promjeni temperature
- izraz za rad plina pri promjeni volumena uz stalni tlak
- I zakon termodinamike
- što su adijabatski, kružni i izohorni procesi
Elektricitet i magnetizam
- što je električni naboj, silu između električnih naboja; Coulombov zakon
- što je električno polje, jakost električnog polja;
- električno polje točkastog naboja i dviju paralelnih ploča
- što je električna potencijalna energija, značenje i definiciju električnog napona
- definirati i izračunati kapacitet; kapacitet pločastog kondenzatora
- kako se gibaju nabijene čestice u električnom polju
- gibanje slobodnih elektrona u metalima, izraz za jakost električne struje
- vezu između jakosti struje i napona; Ohmov zakon
- električni otpor, otpornost i električnu vodljivost, provodnost vodiča
- Ohmov zakon za cijeli strujni krug, pojam elektromotorne sile (elektromotornog napona) izvora
- izračunati jakost struje u serijskom spoju otpornika, pad napona na pojedinim dijelovima serijskog strujnog kruga, otpore u krugu
- izračunati jakosti struja i otpore u paralelnom spoju otpornika
- rad i snagu električne struje
- što je magnetsko polje, izvori i smjer polja
- silu na vodič kojim teče struja kad je u magnetskom polju (Amperova sila)
- definiciju i algebarski izraz za magnetsku indukciju i magnetski tok
- kako se gibaju električki nabijene čestice u magnetskom polju (Lorentzova sila);
- akceleratore čestica, ciklotron
- magnetsko polje ravnog vodiča, izračunati napon induciran na krajevima vodiča koji se giba u magnetskom polju
- Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
- izraz za elektromotornu silu samoindukcije, induktivnost zavojnice
- izmjeničnu struju, efektivne vrijednosti snage, napona i jakosti struje
- izmjeničnu električnu struju kao primjer periodičkih pojava
- zakone transformacije za idealni transformator
Titranje i valovi
- veličine za opis titranja; elongaciju, amplitudu, period, frekvenciju
- harmonijsko titranje, period i frekvenciju titranja, silu koja izaziva titranje vezu titranja i kružnog gibanja; pojam kružne frekvencije, kutnu brzinu
- kako se mijenja elongacija s vremenom kod harmonijskog titranja
- period harmonijskog titranja tijela obješenoga o oprugu
- matematičko njihalo, period njihala, prigušeno titranje
- električni titrajni krug; rezonanciju, izračunavanje perioda i frekvencije titrajnog kruga
- nastanak i svojstva valova, veličine za opis valova; elongaciju, amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i brzinu
- jednadžbu harmonijskog vala
- vezu između valne duljine, frekvencije i brzine vala
- pojave pri širenju valova; odbijanje vala, interferencija, stojni val
Osnove akustike i optike
- što je zvuk; intenzitet (jakost) zvuka, frekvencija i brzina zvuka
- osjet zvuka
- razlikovati longitudinalne i transverzalne valove
- rezonancija i Dopplerov efekt
- svojstva i pregled spektra elektromagnetskih valova
- što je svjetlost, polarizaciju svjetlosti, Brewsterov kut
- ogib i interferenciju svjetlosti
- ogib na pukotini i optičkoj rešetki, vezu između ogibnog kuta, valne duljine i konstante rešetke
- osnovne zakone geometrijske optike: zakon loma i zakon refleksije
- definirati indeks loma
- primjenu zakona loma: disperzija na prizmi, totalna refleksija
- vrste optičkih leća, žarišnu daljinu i jakost leće, stvaranje slike pomoću konvergentne i divergentne leće
- jednadžbu konjugacije za tanke leće
Osnove atomske i nuklearne
- fotoelektrični učinak, maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona
- Einsteinovu jednadžbu fotoelektričnog učinka, algebarski izraz i grafički prikaz
- valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja
- de Broglijevu relaciju, valno-čestična svojstva tvari
- energijski spektar vodikovog atoma, apsorpciju i emisiju fotona
- građu atomske jezgre
- nuklearne reakcije, energiju vezanja atomske jezgre, defekt mase
- što je radioaktivnost, vrijeme poluraspada
- alfa radioaktivnost
- beta radioaktivnost
- gama zračenje