Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici koji imaju simptome infekcije ili dokazanu bolest COVID-19 ili su bili u bliskom kontaktu s oboljelim osobama moraju se obvezno javiti elektroničkom poštom na adresu: covid-mef@mef.hr

Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine

Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa odobrilo više obvezatnih gimnazijskih udžbenika za pojedine razrede, preporuča se pristupnicima da gradivo ponavljaju iz onih udžbenika koje su rabili u školi, jer će na testu biti postavljena samo ona pitanja na koje postoje odgovori u svim alternativnim udžbenicima. Ova napomena važi za sva tri predmeta.

Biologija

Pristupnik treba znati:

Biologija znanost o životu
  • općenito
Stanična građa organizma
  • metode istraživanja stanice
  • mogućnosti svjetlosne i elektronske mikroskopije
  • osnovna organizacija prokariotske i eukariotske stanice
  • građa i uloga virusa
  • građa i način života bakterija i bakterijskih virusa
  • osnovna organizacija stanice eukariota
  • građa biljne i životinjske stanice
  • oblik i funkcija različitih organela
  • građa stanične membrane
  • model tekućeg mozaika
  • transport tvari kroz membranu
  • kemijska svojstva stanice
  • biološki važni spojevi
  • građa i funkcija ugljikohidrata
  • lipidi i njihove funkcije u stanici
  • struktura bjelančevina
  • građa stanične jezgre
  • sastav i građa nukleinskih kiselina: DNA i RNA
  • uloga genske šifre u intracelularnom toku informacija
  • način udvostručenja DNA
  • građa, oblik i funkcija kromosoma
  • stanični ciklus i mitoza
  • mejoza
  • građa mitohondrija
  • proces staničnog disanja
  • stanični metabolizam
  • endoplazmatski retikulum i ribosomi
  • Golgijevo tijelo i lizosomi
  • genetički kod
  • proces transkripcije i translacije
Razvitak životinjskog organizma
  • razvitak jajne stanice i spermija
  • proces oplodnje
  • diferencijacija
  • rast i starenje organizma
Fiziologija čovjeka
  • kemijski sastav tijela čovjeka
  • hipertonična, hipotonična, izotonična otopina
  • stanična i izvanstanična tekućina
  • krv, krvne stanice, krvna plazma
  • ABO sustav
  • krvotvorni organi
  • srce i krvožilni sustav
  • optok krvi i krvni tlak
  • dišni sustav, građa i procesi
  • imunološki sustav
  • AIDS
  • probavni sustav, građa i funkcija
  • probava u želucu, tankom i debelom crijevu
  • metabolizam
  • hrana kao izvor energije
  • regulacija šećera u krvi
  • termoregulacija
  • tjelesne tekućine
  • građa i funkcija kože
  • građa i funkcija mokraćnog sustava
  • sustav organa za kretanje
  • endokrini sustav
  • spolni i reproduktivni sustav
  • oplodnja, trudnoća i porođaj
  • osjetilni sustav, građa i funkcija
  • osjetila
  • središnji živčani sustav
Genetika
  • osnove nasljeđivanja
  • geni, DNA i kromosomi
  • nasljeđivanje po Mendelu
  • monohibridno križanje
  • dihibridno križanje
  • test križanje
  • nasljeđivanje u ljudi
  • vezani geni
  • spolno vezano nasljeđivanje
  • kromosomske promjene
  • genetika bakterija i virusa
  • struktura i replikacija DNA
  • mutacije gena
  • regulacija aktivnosti gena
  • kloniranje
  • genetičko inženjerstvo
  • rekombinantna DNA tehnologija
  • geni u populaciji
Evolucija
  • definicija evolucije
  • postanak organskih molekula
  • teorije organske evolucije
  • dokazi evolucije
  • geološka doba
  • selekcija
  • značaj mutacije za evoluciju
  • genska snaga
  • tipovi evolucije
  • podrijetlo i razvoj čovjeka
Ekologija
  • čovjek i okoliš
  • biosfera
  • ekološki čimbenici
  • biotop, biocenoze i ekosustav
  • biogeokemijski ciklusi i kruženje tvari
  • demografski razvoj i onečišćenje okoliša
  • zaštita okoliša

Kemija

Pristupnik treba znati:

Opća kemija
  • tvari
  • izvori, podjela
  • rasprostranjenost elemenata
  • agregacijska stanja tvari
  • postupci razdvajanja tvari
  • vrste i sastav smjese, razdvajanja smjesa
  • prekristalizacija, filtracija, destilacija, kromatografija, ekstrakcija, sublimacija
  • kemijske promjene
  • termička razgradnja tvari, razgradnja tvari djelovanjem električne struje i djelovanjem svjetlosti
  • egzotermne, endotermne, ireverzibilne, reverzibilne, sinteza, analiza, jednadžba kemijske reakcije
  • jednostavne tvari ili kemijski elementi
  • temeljni stehiometrijski zakoni zakon o održanju mase; zakon stalnih omjera masa, zakon umnoženih omjera; zakon stalnih volumnih omjera
  • atomi: subatomske čestice, izotopi, veličina i masa atoma, elementarne čestice
  • elektronski omotač atoma
  • Bohrov model atoma: podljuske, orbitale i spin elektrona, elektronska konfiguracija
  • atomski i maseni broj, nuklidi, izobari, izotopi
  • periodni sustav elemenata
  • polumjer atoma, afinitet za elektrone, energija ionizacije, relativni koeficijent elektronegativnostiperiodičnost kemijskih svojstava
  • kemijske veze između atoma i molekula, međumolekulske sile
  • ionska, kovalentna, metalna veza, vodikova veza
  • međumolekulske sile
  • prostorni raspored atoma u molekuli
  • električni dipolni moment, energija veze, inducirani dipol
  • stehiometrija kemijskih reakcija
  • reaktivnost elemenata
  • oksidacija i redukcija; oksidans i reducens
  • oksidacijski broj
  • jednadžba redoks-reakcija
  • oksidi i njihove reakcije s vodom
  • kovalentni oksidi, amfoterni oksidi
  • halogenidi i hidridi
  • neutralizacija
  • osnove kemijskog računanja
  • fizičke veličine i jedinice u kemiji
  • masa molekule, relativna atomska i molekulska masa, molarna masa
  • unificirana jedinica atomske mase
  • brojnost, Avogadrov broj, Avogadrov zakon i Avogadrova konstanta
  • množina tvari – mol
  • maseni udio elemenata u soku, množinski i volumni udio elemenata u spoju
  • standardni uvjeti, opća plinska jednadžba, molarni volumen plinova
  • određivanje formule spoja na temelju rezultata analize
  • empirijska i molekulska formula
  • energija i kemijske promjene
  • kemijska reakcija
  • energija i toplina, toplinski kapacitet
  • entalpija i promjene tijekom kemijske reakcije
  • standardna entalpija stvaranja i izgaranja
  • entropija
  • osnovna svojstva tekućina
  • gustoća, napetost površine, viskoznost
  • međumolekularne sile
  • promjene pri zagrijavanju tekućina, ravnotežni tlak pare
  • vrelište, ledište i krutište tvari
  • otopine i koloidni sustavi
  • smjese tvari i otopine
  • disocijacija, kristalizacija, solvatizirani ioni
  • energetske promjene pri procesu otapanja
  • iskazivanje sastava otopina: masena koncentracija, množinska koncentracija, maseni udio otopljenih tvari u otopini
  • koligativna svojstva otopina
  • koloidni sustavi i njihova osnovna svojstva
  • dijaliza i elektroforeza
  • emulzije i emulgatori
  • kemijska kinetika
  • brzina kemijske reakcije
  • energija aktivacije
  • utjecaj promjene koncentracije i temperature na brzinu kemijske reakcije
  • utjecaj različitih čimbenika (oblika molekule, agregacijskog stanja, katalizatora i inhibitora) na brzinu reakcije
  • ravnoteža kemijskih reakcija
  • ravnotežno stanje
  • uspostavljanje kemijske ravnoteže
  • konstanta kemijske ravnoteže
  • utjecaj različitih čimbenika na položaj ravnoteže – Le Chatelierovo načelo
  • kiseline, baze i soli
  • definicija kiselina i baza
  • poliprotonske kiseline
  • jakost kiselina i baza, konjugirani par ionizacija i konstanta ionizacije, stupanj disocijacije
  • neutralizacija
  • indikatori
  • soli – hidroliza soli
  • mjera kiselosti – ionski produkt vode i pH-vrijednost otopina
  • puferi
  • elektrokemijski procesi
  • galvanski članci – sastavni dijelovi i reakcija
  • redukcijski elektrodni potencijal
  • standardna vodikova elektroda
  • standardni redukcijski potencijal
  • napon članka
  • elektrolizni članci
  • elektroliza vode, elektroliza taljevina, elektroliza vodenih otopina soli
  • elektrokemijski izvori električne struje
  • Faradayev zakon
Anorganska kemija
  • rasprostranjenost kemijskih elemenata na Zemlji
  • periodičnost fizikalnih i kemijskih svojstava elemenata
  • alkalijski i zemnoalkalijski metali
  • spojevi natrija i kalcija
  • nemetali
  • klor – fizikalna i kemijska svojstva klora
  • spojevi klora – klorovodična kiselina, kloridi
  • kisik – alotropske modifikacije, svojstva, spojevi kisika, primjena
  • dušik: svojstva, tekući zrak
  • spojevi dušika: amonijak i njegove soli, oksidi dušika, dušična kiselina i njezine soli
  • fosfor i njegovi spojevi
  • ugljik: alotropske modifikacije, veze među ugljikovim atomima
  • anorganski spojevi ugljika: ugljikov monoksid i dioksid, ugljična kiselina i njezine soli
Organska kemija
  • definicija organskih spojeva
  • vrste veza u molekulama, duljina i jakost veze
  • strukturna obilježja molekula organskih spojeva
  • podjela organskih spojeva i funkcionalne skupine
  • ugljikovodici
  • alkani – nazivlje, izomeri, karakteristične reakcije
  • alkeni – dvostruka veza, nazivlje, stereoizomerija, karakteristične reakcije
  • alkini – trostruka veza, etin, acetilidi, elektrofilna adicijahalogeni derivati ugljikovodika: karakteristične reakcije, primjena
  • areni
  • struktura benzena, aromatičnost, nazivlje, karakteristične reakcije, primjena i toksičnost
  • alkoholi
  • struktura, nazivlje i podjela alkohola
  • vodikove veze i topljivost u vodi
  • metanol i etanol – svojstva, primjena i dobivanje
  • etandiol, glicerol, sorbitol
  • fizikalna i kemijska svojstva alkohola – karakteristične reakcije
  • tioli
  • fenoli
  • struktura, nazivlje, podjela i primjena
  • fenoli – svojstva i karakteristične reakcije
  • eteri – svojstva, reakcije i primjena
  • aldehidi i ketoni
  • karbonilna skupina; nazivlje
  • fizikalna svojstva i kemijska svojstva aldehida i ketona
  • karakteristične reakcije aldehida i ketona
  • karboksilne kiseline i njihovi derivati
  • karboksilna skupina; kiselost
  • podjela i imenovanje kiselina
  • fizikalna i kemijska svojstva karboksilnih kiselina
  • derivati karboksilnih kiselina: acil-halogenidi, anhidridi, esteri, amidi
  • masne kiseline
  • masti i ulja
  • sapuni i detegenti
  • kiralnost i stereoizomerija
  • vrste stereoizomera
  • optička aktivnost
  • ugljikohidrati
  • podjela i nazivlje ugljikohidrata, optička aktivnost
  • monosaharidi – glukoza, fruktoza i galaktoza; ciklička i aciklička struktura
  • stereoizomerija monosaharida: relativna konfiguracija
  • kemijska svojstva monosaharida
  • disaharidi – glikozidna veza
  • saharoza, laktoza, maltoza
  • polisaharidi – škrob, glikogen, celuloza
  • amini
  • nazivlje i podjela amina
  • amino-skupina, bazičnost
  • fizikalna i kemijska svojstva amina
  • alkaloidi
  • aminokiseline – struktura i podjela
  • fizikalna i kemijska svojstva
  • izoelektrična točka
  • proteini i enzimi
  • peptidi i proteini – struktura, biološka aktivnost, denaturacija
  • enzimi – nazivlje, podjela, građa i biološki učinak, stereospecifičnost
  • nukleinske kiseline

Fizika

Pristupnik treba znati:

Mehanika
  • definicije i jedinice fizikalnih veličina i značenje prefiksa
  • prepoznati algebarske izraze i grafički prikaz osnovnih matematičkih funkcija
  • što su skalarne i vektorske veličine, osnovne matematičke operacije
  • algebarske izraze za jednoliko gibanje duž pravca i jednoliko ubrzano gibanje duž pravca, grafičke prikaze tih gibanja
  • Newtonove zakone gibanja
  • I Newtonov zakon (zakon inercije), II Newtonov zakon (temeljna jednadžba gibanja), III Newtonov zakon (zakon sile i protusile)
  • slobodni pad, što su sila teža i težina tijela, razlika mase i težine tijela
  • zbrajanje sila i rastavljanje sila na komponente, trenje
  • načelo neovisnosti gibanja, horizontalni i vertikalni hitac kao složena gibanja
  • što je impuls sile i količina gibanja,
  • zakon očuvanja količine gibanja
  • jednoliko gibanje po kružnici, algebarske izraze i primjenu centripetalne sile i akceleracije
  • što je polje, gravitacijsko polje Zemlje, Newtonov opći zakon gravitacije
  • moment sile s obzirom na čvrstu os rotacije, zakon poluge, izraz za ravnotežu poluge
  • definiciju i algebarski izraz za rad
  • definiciju i algebarski izraz za snagu
  • pojam energije, zakon očuvanja energije
  • algebarske izraze za mehaničke energije: kinetičku, gravitacijsku potencijalnu, elastičnu potencijalnu
Tekućine i plinovi
  • definiciju i algebarski izraz za gustoću
  • definiciju i algebarski izraz za tlak
  • tlak zbog težine tekućine (hidrostatski tlak); definicija, algebarski izraz
  • vanjski tlak na tekućinu (hidraulički tlak); hidraulički tijesak
  • definirati i izračunavati silu na uronjeno tijelo; uzgon, ravnotežu sila na uronjeno tijelo
  • atmosferski tlak, mjerenje tlaka
  • gibanje tekućine kroz horizontalnu cijev – jednadžbu kontinuiteta i Bernoullievu jednadžbu
  • veličine koje opisuju stanje plina
  • izraz za promjenu tlaka plina s temperaturom uz stalni volumen (izohorni procesi Charlesov zakon), definirati termodinamičku temperaturu
  • izraz za promjenu obujma plina s temperaturom (izobarni proces Gay-Lussacov zakon)
  • izraz za promjenu stanja plina pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi BoyleMariottov zakon)
  • jednadžbu stanja idealnog plina
  • molekularno-kinetički model idealnog plina
  • vezu temperature i srednje kinetičke energije molekula plina
  • odrediti unutrašnju energiju idealnog plina
  • izraz za toplinu koju tijelo prima ili predaje pri promjeni temperature
  • izraz za rad plina pri promjeni volumena uz stalni tlak
  • I zakon termodinamike
  • što su adijabatski, kružni i izohorni procesi
Elektricitet i magnetizam
  • što je električni naboj, silu između električnih naboja; Coulombov zakon
  • što je električno polje, jakost električnog polja;
  • električno polje točkastog naboja i dviju paralelnih ploča
  • što je električna potencijalna energija, značenje i definiciju električnog napona
  • definirati i izračunati kapacitet; kapacitet pločastog kondenzatora
  • kako se gibaju nabijene čestice u električnom polju
  • gibanje slobodnih elektrona u metalima, izraz za jakost električne struje
  • vezu između jakosti struje i napona; Ohmov zakon
  • električni otpor, otpornost i električnu vodljivost, provodnost vodiča
  • Ohmov zakon za cijeli strujni krug, pojam elektromotorne sile (elektromotornog napona) izvora
  • izračunati jakost struje u serijskom spoju otpornika, pad napona na pojedinim dijelovima serijskog strujnog kruga, otpore u krugu
  • izračunati jakosti struja i otpore u paralelnom spoju otpornika
  • rad i snagu električne struje
  • što je magnetsko polje, izvori i smjer polja
  • silu na vodič kojim teče struja kad je u magnetskom polju (Amperova sila)
  • definiciju i algebarski izraz za magnetsku indukciju i magnetski tok
  • kako se gibaju električki nabijene čestice u magnetskom polju (Lorentzova sila);
  • akceleratore čestica, ciklotron
  • magnetsko polje ravnog vodiča, izračunati napon induciran na krajevima vodiča koji se giba u magnetskom polju
  • Faradayev zakon elektromagnetske indukcije
  • izraz za elektromotornu silu samoindukcije, induktivnost zavojnice
  • izmjeničnu struju, efektivne vrijednosti snage, napona i jakosti struje
  • izmjeničnu električnu struju kao primjer periodičkih pojava
  • zakone transformacije za idealni transformator
Titranje i valovi
  • veličine za opis titranja; elongaciju, amplitudu, period, frekvenciju
  • harmonijsko titranje, period i frekvenciju titranja, silu koja izaziva titranje vezu titranja i kružnog gibanja; pojam kružne frekvencije, kutnu brzinu
  • kako se mijenja elongacija s vremenom kod harmonijskog titranja
  • period harmonijskog titranja tijela obješenoga o oprugu
  • matematičko njihalo, period njihala, prigušeno titranje
  • električni titrajni krug; rezonanciju, izračunavanje perioda i frekvencije titrajnog kruga
  • nastanak i svojstva valova, veličine za opis valova; elongaciju, amplitudu, valnu duljinu, frekvenciju i brzinu
  • jednadžbu harmonijskog vala
  • vezu između valne duljine, frekvencije i brzine vala
  • pojave pri širenju valova; odbijanje vala, interferencija, stojni val
Osnove akustike i optike
  • što je zvuk; intenzitet (jakost) zvuka, frekvencija i brzina zvuka
  • osjet zvuka
  • razlikovati longitudinalne i transverzalne valove
  • rezonancija i Dopplerov efekt
  • svojstva i pregled spektra elektromagnetskih valova
  • što je svjetlost, polarizaciju svjetlosti, Brewsterov kut
  • ogib i interferenciju svjetlosti
  • ogib na pukotini i optičkoj rešetki, vezu između ogibnog kuta, valne duljine i konstante rešetke
  • osnovne zakone geometrijske optike: zakon loma i zakon refleksije
  • definirati indeks loma
  • primjenu zakona loma: disperzija na prizmi, totalna refleksija
  • vrste optičkih leća, žarišnu daljinu i jakost leće, stvaranje slike pomoću konvergentne i divergentne leće
  • jednadžbu konjugacije za tanke leće
Osnove atomske i nuklearne
  • fotoelektrični učinak, maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona
  • Einsteinovu jednadžbu fotoelektričnog učinka, algebarski izraz i grafički prikaz
  • valno-čestični karakter elektromagnetskog zračenja
  • de Broglijevu relaciju, valno-čestična svojstva tvari
  • energijski spektar vodikovog atoma, apsorpciju i emisiju fotona
  • građu atomske jezgre
  • nuklearne reakcije, energiju vezanja atomske jezgre, defekt mase
  • što je radioaktivnost, vrijeme poluraspada
  • alfa radioaktivnost
  • beta radioaktivnost
  • gama zračenje

Test provjere znanja za upis na studij medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u akademsku godinu 2021./2022.,, održat će se u skladu s Uputama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Na poveznici www.postani-student.hr/Moj raspored 72 sata prije održavanja testa, bit će objavljen detaljan raspored pristupnika za provjeru znanja.

Pravo upisa

Pravo na upis Sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imaju pristupnici koji će na jedinstvenoj listi formiranoj od strane NISpVU-a postići mjesto unutar odobrene kvote za upis na Medicinski fakultet u akademskoj godini 2021./2022.

Prijaviti se mogu učenici koji su završili četverogodišnju srednju školu u kojoj su najmanje dvije godine učili biologiju, fiziku, kemiju i latinski jezik. (Pritom, pristupnik koji nije učio latinski jezik, upisat će studij medicine uz uvjet da do upisa u drugu godinu studija položi propisani ispit iz latinskog jezika.)

Strani državljani iz EU-a stječu pravo upisa na studij pod jednakim uvjetima kao i hrvatski državljani. Formira se jedinstvena lista pristupnika.

Branitelji i hrvatski ratni vojni invalidi (HRVI) iz Domovinskog rata te djeca smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja i 100%-tnih HRVI Domovinskog rata prve skupine upisivat će se po uvjetima koji budu objavljeni u općem dijelu natječaju Sveučilišta u Zagrebu za upis u I. godinu studija

Broj upisnih mjesta

U akademskoj godini 2021./2022. studij medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu upisat će 300 studenata.

Rang-lista

Nacionalni informatički sustav prijave na visoka učilišta (NISpVU) formira jedinstvenu listu pristupnika koji su na temelju uspjeha u srednjoj školi, položenih obveznih ispita na državnoj maturi i rezultata testa provjere znanja stekli pravo upisa na Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Uvjeti su objavljeni u brošuri i Natječaju za upis studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu. Jednake uvjete moraju zadovoljiti i učenici, koji su četverogodišnju srednju školu završili školske godine 2008./09. ili prije. Preporuka je da se ti učenici obrate Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Pristupnicima koji su srednju školu završili u inozemstvu, također se preporučuje da se za sve informacije obrate NCVVO-u.

Uvjeti za sastavljanje rang-liste

Lista poretka prijavljenih kandidata za upis na Integrirani preddiplomski i diplomski studij medicine sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

Od ukupno 1000 bodova, kandidat može ostvariti:

a) Na temelju uspjeha u srednjoj školi – do 160 bodova

b) Na temelju položenih ispita na državnoj maturi – do 240 bodova
– hrvatski jezik – razina A – do 100 bodova
– matematika – razina A – do 40 bodova
– engleski jezik – razina A – do 100 bodova

Kandidatima državljanima zemalja članica EU-a, umjesto hrvatskog jezika priznaje se položen materinski jezik u sklopu njihovog vanjskovrednovanog završnog ispita.

c) Na temelju provjere posebnih sposobnosti – do 600 bodova

Test provjere znanja dijelova gradiva iz predmeta biologije, fizike i kemije, bitnih za studij, koji provodi Medicinski fakultet.

d) Na temelju dodatnih učenikovih postignuća – nema bodova

Test provjere znanja

Pravo pristupanja ispitu imaju pristupnici koji su u propisanome roku: prijavili studijske programe, poslali liječničku potvrdu i izjavu te podmirili obvezu plaćanja troškova polaganja ispita.

Razredbeni prag za upis na studij medicine iznosi 330 bodova, tj.  55% od ukupno 600 bodova koje je moguće ostvariti na temelju testa provjere znanja. Prag po svakom predmetu iznosi 40%, odnosno 16 točno riješenih zadataka.

Troškovi naknade za polaganje ispita za sve pristupnike uplaćuju se Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u iznosu od 300,00 kn.

Potrebni podaci za uplatu troškova:

Test provjere znanja održat će se 7. rujna 2021.

Dodatna dokumentacija koju treba dostaviti

a) potvrdu nadležnog školskog liječnika o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij medicine

Pristupnici koji su završili srednju školu ili su do sada studirali u Republici Hrvatskoj, pregled za izdavanje Potvrde o psihofizičkim sposobnostima za studij medicine obavljaju kod nadležnih školskih liječnika (za srednju školu, odnosno fakultet). Informacije za pregled i izdavanje potvrda za upis na visoka učilišta pristupnici mogu potražiti na mrežnim stranicama županijskih zavoda za javno zdravstvo (služba za školsku i adolescentnu medicinu).

Pristupnici koji dolaze iz zemalja gdje ne postoji služba za školsku i adolescentnu medicinu (npr. Bosna i Hercegovina), pregled za izdavanje Potvrde o zdravstvenim i psihofizičkim sposobnostima za studij medicine mogu obaviti u Centru za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Uslijed izvanrednih okolnosti izazvanih epidemijom COVID-19, pristupnici koji dolaze iz zemalja gdje ne postoji služba za školsku i adolescentnu medicinu, u svrhu dobivanja Potvrde o psihofizičkim sposobnostima za studij medicine u Centru za zdravstvenu djelatnost Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu trebaju elektroničkim putem, na e-mail adresustudamb@mef.hr poslati sken sljedećih dokumenata:

  1. Ispunjen Upitnik, potpisan i skeniran
  2. Potvrdu liječnika opće/obiteljske medicine ili pedijatrije (koji nije u srodstvu s pristupnikom) o zdravstvenom stanju i dosadašnjim bolestima
  3. Potvrdu o provedenom cijepljenu u predškolskoj i školskoj dobi (s navedenim cjepivima i datumom primitka)
  4. Medicinsku dokumentaciju koju posjeduju za do sada utvrđene bolesti i poremećaje zdravlja uz recentne nalaze.

b) izjavu o psihofizičkoj sposobnosti

c) potvrdu o uplati troškova polaganja ispita

d) potvrdu o invaliditetu ako pristupnik želi ostvariti svoje pravo temeljem općih odredbi natječaja 

e) kandidati iz zemalja EU-a na upisu moraju priložiti potvrdu o poznavanju HRVATSKOG jezika na razini B2

Pristupnici koji nisu položili ispit u ljetnom upisnom roku i žele ponovno polagati ispit provjere znanja u jesenskom upisnom roku, moraju dostaviti novu potvrdu o uplati troškova, ostale dokumente ne moraju dostaviti.

Dodatnu dokumentaciju pristupnici moraju dostaviti od 23.08.2021. do 24.08.2021. putem aplikacije: https://prijemni.mef.hr/

Osnovni podaci o studiju

Zvanje

Na Medicinskom fakultetu studenti se obrazuju iz područja Biomedicine i zdravstva. Polaganjem završnog ispita i izradom i obranom diplomskog rada student stječe zvanje doktor medicine. Doktori medicine osposobljeni su djelovati u sustavu zdravstvene zaštite, u državnim i privatnim ambulantama i bolnicama te raditi na svim poslovima na kojima se zahtijeva VSS.

Trajanje studija

Studij medicine u Republici Hrvatskoj traje šest godina jednako kao u zemljama Europske zajednice i gotovo svim drugim europskim zemljama.

Ustrojstvo studija i nastava

Obrazovanje za zvanje doktor medicine obuhvaća gradivo iz različitih znanstvenih disciplina a predmeti su grupirani u pet skupina: općeobrazovni, temeljni medicinski, pretklinički, klinički i javno-zdravstveni predmeti. Raspored predmeta po semestrima i oblici nastave prilagođeni su što boljem usvajanju znanja i vještina. Prema preporukama Bolonjske deklaracije manje je predavanja a više seminara i vježbi, te posebno kliničkih vizita i rada na kliničkim odjelima i u domovima zdravlja te terenske prakse.

Studenti će prvo učiti o fizičkim, kemijskim i biološkim osnovama života, a potom se građa čovjekova tijela upoznaje na mrtvom tijelu. U pretkliničkim predmetima proučavaju se mehanizmi bolesti, njihovi uzročnici i pojave, vrste i način djelovanja lijekova, te pristup i način pregleda bolesnika. U kliničkim predmetima proučavaju se bolesti, načini njihovog prepoznavanja (dijagnoze), sprečavanja i liječenja, te rehabilitacija nastalih oštećenja. U javnozdravstvenim predmetima proučava se utjecaj okolišnih i društvenih činitelja na zdravlje. Tijekom studija student također uči o osnovama znanstvenih istraživanja, medicinsku terminologiju te kako pristupiti medicinskoj literaturi na jednom od svjetskih stranih jezika. Studij završava diplomskim radom i diplomskim ispitom.

Smještaj i oprema Fakulteta

Dekanat Medicinskog fakulteta u Zagrebu je na Šalati 3. Na toj lokaciji su i zavodi temeljnih medicinskih predmeta, te nekih pretkliničkih predmeta. Nastava kliničkih predmeta odvija se u klinikama Kliničkog bolničkog centra Zagreb (Šalata, Rebro i Petrova ulica), klinikama i zavodima kliničkih bolnica “Sestre milosrdnice”, “Merkur” i “Dubrava”, te u drugim zdravstvenim ustanovama, poput Sveučilišne klinike za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma“Vuk Vrhovac“, Klinike za infektivne bolesti, Klinike za plućne bolesti (Jordanovac), klinika Opće bolnice “Sveti Duh”, Psihijatrijske bolnice “Vrapče”. Nastava općemedicinskih i javno-zdravstvenih predmeta održava se u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar” (Rockefellerova ul. 4) i ambulantama opće medicine.

Gotovo sve nastavne baze imaju vlastite knjižnice. Posebno su dobro opremljene knjižnice, s učionicom za studente, u zgradi Dekanata i u zgradi Škole narodnog zdravlja “A. Štampar”. Studentima su za rad i učenje dostupne kompjutorske učionice s priključcima na Internet. U prizemlju zgrade Dekanata je i prikladan studentski restoran.