Sveučilište u Zagrebu

Medicinski fakultet

„Nema siromašne zemlje koja ulaže u znanost“

Prvi, nacionalni 'trigger event' u okviru projekta Alliance4Life_Actions održan je 13. prosinca 2022. godine u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u formi okruglog stola pod nazivom Nove europske inicijative za istraživanje i inovacije u okviru projekta Alliance4Life_ACTIONS.

Skup je održan sa ciljevima predstavljanja prijedloga novih europskih inicijativa za reformu sustava vrednovanja znanosti te prikaza razvoja Biomedicinskog istraživačkog središta Šalata – BIMIS, kao platforme za implementaciju prijedloga novih europskih inicijativa u skladu s rezultatima projekta Alliance4Life_ACTIONS.

Skup su otvorili akademik Davor Miličić, potpredsjednik HAZU-a i prof. dr. sc. Sven Seiwerth, prodekan za diplomsku nastavu na integriranom studiju medicine s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (MEF), koji su srdačno pozdravili sve sudionike.

Mr. sc. Smiljka Vikić-Topić, glavna kontakt osoba projekta za MEF, je ukratko prikazala projekt i predstavila put ulaska MEF-a u alijansu A4L. Suradnja je započela na prvom projektu Alliance4Life Sciences, nastavila se potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i uspostavom stalne alijanse te provedbom sadašnjeg projekta, Alliance4Life_ACTIONS, a već je započela priprema za prijavu novog projekta u sklopu radnog programa Obzor Europa.

Prva tema okruglog stola je bila Europska inicijativa za reformu sustava vrednovanja znanosti i uloga projekta Alliance4Life_ACTIONS, a moderirao ju je prof. dr. sc. Filip Sedlić, ujedno i član Žarišne skupine Temeljne jedinice i veliki podaci (FG5 - Core Facilities and Big Data).

Kao uvod u raspravu održane su tri prezentacije. Prvu prezentaciju je održala Zlatuše Novotná, dr. vet. med., koordinatorica projekta A4L_ACTIONS s instituta CEITEC, Sveučilište Masaryk, Brno, pod nazivom „European Reform of Research Assessment: Alliance4Life perspective and CEITEC case study“. Izlaganje je bilo usmjereno na ciljeve reforme znanstvenog vrednovanja istraživača i znanstvenih institucija pri čemu bi se prednost dala ocjeni kvalitete na temelju isto-razinske procjene (peer review) ispred kvantitativnih parametara, primjerice broju objavljenih radova, citata, patenata i slično. U CEITEC-u se već godinama provodi takva evaluacija istraživačkih grupa što stvara kompetitivno okruženje te podiže kvalitetu rada i znanstvenih postignuća CEITEC-a.

Ova tema je trenutno vrlo aktualna jer je nedavno Europsko udruženje sveučilišta (The European University Association - EUA) povelo inicijativu „Coalition of the willing“, kojoj je do sada pristupilo 350 institucija i alijansi, uključujući i Alliance4Life (A4L) te tako pružile punu podršku reformi. Ova koalicija je u kratkom vremenu pripremila Ugovor o reformi vrednovanja istraživanja (Agreement on Reforming Resarch Assesment), čija je konačna verzija objavljena u srpnju 2022. godine. S obzirom na kompleksnost implementacije novog načina vrednovanja, A4L nije potpisao ugovor kao alijansa, već će svaka institucija pojedinačno odlučiti o potpisu ugovoru. Sveučilište Masaryk je jedan od potpisnika, jer na primjeru CEITEC-a znaju da je reforma provediva te ovaj sustav vrednovanja pomalo prelazi i na ostale sastavnice Sveučilišta.

Akademik Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održao je prezentaciju pod nazivom „Lagging behind in scientific development in Croatia and other EU13 countries - possible solutions at the national and EU level“. Akademik Jonjić je prikazao razloge slabijeg uspjeha EU13 zemalja u istraživačkim programima EU od kojih istaknuo nedovoljna nacionalna ulaganja u istraživanje i razvoj, slabu potporu privatnog sektora, neadekvatne reforme sveučilišta i istraživačkih institucija te manjak prikladnih EU instrumenata koji bi spriječili tolike razlike. Također smatra da bi tzv. „widening“ mjere bile uspješnije ukoliko bi više financijskih sredstava bilo izdvojeno za vrhunske istraživačke projekte, a manje na umrežavanje i razvoj vještina.

Uvod je zaključio dr. sc. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja, pod nazivom 'Programme Funding – Towards Research Assessment System Reform'. Dr. sc. Meštrić smatra kako reformi treba pristupiti na nacionalnoj razini, no kako to zahtijeva strukturne promjene na institucijskoj razini. Istaknuo je kako će dio ulaganja u visoke znanstvene ustanove i znanstvene institute biti određeno rezultatima odnosno doprinosu nacionalnim strateškim ciljevima: jačanju znanstvene izvrsnosti, povećanju suradnje s gospodarstvom, povećanju kvalitete studiranja te jačanju društvene odgovornosti.

Nakon održanih prezentacija je uslijedila diskusija kojoj su se, osim spomenutih predavača, priključili prof.dr.sc. Zoran Đogaš, prorektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Katarina Vukojević, prodekanica za znanost s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Marina Šantić, prodekanica za znanost s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, prof. dr. sc. Ines Drenjančević, prodekanica za znanost s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i dr. sc. David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

U dinamičnoj raspravi je istaknuto da je preduvjet za provođenje ocjenjivanja znanstvenih institucija i znanstvenika omogućavanje odgovarajućih uvjeta za provođenje istraživačkog rada. Ovo uključuje ulaganje u istraživačku strukturu i ljude, potrebama primjereno zapošljavanje znanstvenika kako bi se maksimalno iskoristili kapaciteti novih infrastruktura, te uvođenje redovitih natječaja Hrvatske zaklade za znanost. Dr. Novotna je dodala da veliki uspjeh CEITEC-a ne bi bio moguć bez prethodnog ulaganja u infrastrukturu iz EU fondova te bez pratećih infrastrukturnih projekata češke vlade kojima se u velikom dijelu financiraju troškovi rada temeljnih jedinica CEITEC-a. Navela je i češki primjer gdje istraživači koji su dobili visoke ocjene na ERC natječajima, a nisu dobili sredstva za istraživanje, automatski dobivaju sredstva za projekt češke vlade.

Naglašena je potreba da ocjenjivanje provode vanjski ocjenjivači kako bi se postignula objektivnost u maloj znanstvenoj zajednici kao što je Hrvatska. Raspravljalo se i o potrebi da se prepoznaju mladi i perspektivni istraživači kojima bi institucije pružile potporu u provođenju obećavajućih istraživanja. Istaknut je i problem nedostatka vremena za istraživanje koji imaju istraživači koji sudjeluju u nastavi uz brojne stručne i administrativne obveze. Zanimljivoj raspravi su doprinos dali i članovi auditorija, naročito u dijelu gdje se raspravljalo o reguliranju vremena koje kliničari mogu posvetiti istraživačkom radu. Akademik Miličić je sugerirao da se veći broj mladih kliničara uključi u rad u nastavi i znanosti te da se tek u kasnijoj fazi karijere odaberu oni koji će biti sveučilišni nastavnici.

Panelisti su bili suglasni da je tema odljeva mozgova usko povezana s uvjetima rada istraživača te je istaknuto nužnost bolje komunikacije znanstvenika i nadležnih ministarstava u sustavnom rješavanju problema s kojima se susreću znanstvenici u Hrvatskoj i stvaranju okvira za dostizanje razvijenijih zemalja EU-a.

Druga tema okruglog stola je bila „Biomedicinsko istraživačko središte Šalata – BIMIS – platforma za implementaciju rezultata projekta Alliance4Life_ACTIONS“, a moderirala ju je prof. dr. sc. Tea Vukušić Rukavina, članica projektne Žarišne skupine za znanstvenu komunikaciju (FG7 - Science Communication).

Uvod u raspravu su bili prikazi triju primjera infrastrukturnih projekata koji su u raznim fazama svog provođenja. Prvi je prezentaciju održao mr. sc. Jiří Nantl, direktor CEITEC-a, pod nazivom „Strategy towards Excellence: New Infrastructures in EU13 – CEITEC example“. Mr. sc. Nantl je prikazao organizacijsku strukturu CEITEC-a i njegov razvoj, od planiranja i dizajniranja infrastrukture započete 2007., pa sve do današnjih ciljeva i izazova s kojima su se suočavali. Naglasio je da su svi voditelji istraživačkih grupa u CEITEC-u ravnopravni, bez obzira na titulu i godine iskustva. Također je istaknuo da je engleski službeni jezik CEITEC-a kako bi se izbjegli potencijalni problemi u komunikaciji sa stranim istraživačima koji su tamo zaposleni.
Prof. dr. sc. Tomaž Marš s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani govorio je o njihovoj budućoj biomedicinskoj infrastrukturi s naslovom “Triple medical campus Faculty of Medicine UL – Medical research centre”. Prof. dr. sc. Marš je predstavio infrastrukturni projekt koji čine tri kampusa: Vrazov trg, Zaloška i Korytkova za koje će Slovenija dobiti financijska sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prednost u izgradnji je dobio kampus Vrazov, trg veličine 21.000 m2 koji se sastoji od medicinskog istraživačkog centra i objekta za pokusne životinje. Izgradnja bi trebala biti gotova u prvoj polovici 2026. godine. Prof. dr. sc. Marš također je naveo kako bi novi Zakon o istraživanju i inovacijama koji je u Sloveniji stupio na snagu početkom 2022. godine trebao stvoriti uvjete za razvoj visokokvalitetnih istraživanja.

Prof. dr. sc. Srećko Gajović predstavio je infrastrukturni projekt Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu „BIMIS – Knowledge for Health“. Prof.dr.sc. Gajović je naglasio kako će se BIMIS-om povećati kapaciteti i međusobno integrirati znanstveno-istraživačke djelatnosti, te preseliti laboratoriji u odgovarajuću istraživačku infrastrukturu. U BIMIS-u će istraživački odjeli djelovati i kao temeljne jedinice opreme i ekspertize, čije će usluge moći dobiti svi zainteresirani znanstvenici, čime se želi unaprijediti znanstveno djelovanja ne samo Fakulteta, već i cijele hrvatske znanstvene zajednice.

Nakon održanih prezentacija uslijedila je diskusija kojoj su se, osim spomenutih govornika, priključili prof.dr.sc. Zoran Đogaš, prorektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. sc. Bojan Polić sa s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, te prof. emer. Nada Čikeš, prof. dr. sc. Fran Borovečki, prof. dr. sc. Filip Sedlić, prof. dr. sc. Maja Čikeš, doc. dr. sc. Monika Ulamec, svi s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Tijekom diskusije, prof. dr. sc. Zoran Đogaš je istaknuo važnost umrežavanja, čime se stječu dragocjene spoznaje i iskustva, a posebno je naglasio umrežavanja na europskoj razini, koja omogućuju dobivanje prestižnih EU projekata te povezivanje alijansi naših sveučilišta.

Prof. dr. sc. Bojan Polić, se osvrnuo na projekt „TransMedRi“, naglašavajući poteškoće u provedbi tog projekta, koje su uzrokovale produljenjem od čak nekoliko godina u usporedbi s inicijalnim planom.

Mr. sc. Jiří Nantl, na pitanje kako je CEITEC omogućio „period održivosti“ u razdoblju od 2016. do 2020. godine tijekom kojeg su bili financijski podržani s nacionalne razine, naglasio je kako je od početka potrebno planirati financijsku održivost. Izvori financiranja projekata kao što su CEITEC i BIMIS, prolaze razne razvojne etape, te je za svaku od njih, uz logističke-operativne procese, bitno promišljati i konačni cilj, a to je postizanje samo-održivosti, koju je CEITEC postigao 10 godina nakon „useljavanja u zgradu“.

Prof. dr. sc. Srećko Gajović je naglasio kako je za održivost, kvaliteta ljudi koji rade u takvoj infrastrukturi, bitnija od same zgrade. BIMIS je zajednički projekt u kojem će naši mladi znanstvenici imati na raspolaganju moderne uvjete rada u smislu prostora i tehnologije, što će im omogućiti da budu u tijeku, na svim aspektima, relevantnih i recentnih znanstvenih dostignuća.

Prof. emer. Nada Čikeš objasnila je da je cilj projekta BIMIS, uz izradu projektne dokumentacije, i priprema za provedbu organizacijske reforme posvećene istraživanju, razvoju, inovacijama, suradnji i edukaciji u sektoru biomedicine te razvoj institucije u regionalni i EU-centar konkurentne i inovativne znanosti. Prema zaključcima ocjenjivača prijedloga projekta, BIMIS je zadovoljio kriterije MRRFEU upravo temeljem obrazloženja priprema za provedbu organizacijske reforme iz kojih proizlazi potreba za infrastrukturnim ulaganjem. Suradnja članova BIMIS-a na projektu Alliance4Life i uspostava projekta Alliance4Life_Actions znatno unaprjeđuje preduvjete BIMIS-a za provedbu organizacijske reforme, što mu osigurava mjesto među projektima od strateške važnosti za RH. Koncept i upravljanje projektom Alliance4Life pridonijet će usvajanju metoda rada i organizacijskih reformi predviđene projektom BIMIS.

Predstavnici mladih znanstvenika Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a svi „budući stanari“ BIMIS-a, dali su odgovor na pitanje što im znači BIMIS te kako će im BIMIS pomoći u provođenju njihovih znanstvenih istraživanja. Prof. dr. sc. Sedlić istaknuo je kako je BIMIS prilika nastavka s istraživanjima na razini na kojoj je to radio u SAD-u, jer će moći koristiti napredne tehnologije i uređaje, koji smo u mogućnosti nabaviti putem velikih infrastrukturnih projekata kao što je BIMIS te na taj način biti konkurentni u natjecanju za prestižne projekte i zanimljiv kao partner u velikim europskim konzorcijima. Prof. dr. sc. Maja Čikeš istaknula je da su klinička istraživanja u kliničkoj medicini krajnji korak translacijske medicine i implementacije znanja za zdravlje. U tom smislu od BIMIS-a očekuje razvoj „core facilities“, potporu ubrzanju administrativne i regulatorne procedure, a posebno uvjeta i organizacije istraživačkog rada doktorskih studenata koji su klinički specijalizanti. Prof. dr. sc. Fran Borovečki naglasio je važnost projekata kao što je BIMIS, prepoznavajući visoku znanstvenu i stručnu razinu postojećeg tima kao garanciju budućeg uspjeha projekta. Također je istaknuo važnost uloge kliničara-znanstvenika u planiranju budućih aktivnosti BIMIS-a, te translacijske pristupe kao važnu okosnicu za razvoj budućih mladih znanstvenika, a doc. dr. sc. Monika Ulamec je naglasila kako je potrebno predvidjeti biobanku uzoraka u okviru BIMIS-a.

Na kraju Okruglog stola sudionici su se usaglasili da se otvorene teme i izrečena razmišljanja trebaju podijeliti s Dekanskom konferencijom medicinskih fakulteta u Republici Hrvatskoj, te s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, njezina dva razreda, za prirodne znanosti i za medicinske znanosti, čiji su akademici sudjelovali na Okruglom stolu, u cilju pokretanja šire rasprave o poboljšanju kvalitete i utjecaja hrvatske biomedicinske znanosti. Primjer CEITEC-a, i Češke je izvrstan primjer suradnje donositelja odluka i znanstvene zajednice te prepoznavanja važnosti znanstvenika u napretku svake zemlje.

Uspjeh ovog stremljenja osniva se na međusobnoj suradnji i pomoći svih prisutnih i zajedničkim naporima njihovih institucija, kako bi se potrebe znanstvenika uskladile s potrebama sustava znanosti na nacionalnoj i europskoj razini.

Zajedničkim naporima stvara se kultura izvrsnosti i uspostavlja okružje koje omogućuje držati korak znanstvenog djelovanja s najboljima u Europi.
Iz perspektive hrvatske biomedicinske znanstvene zajednice, nove infrastrukture su nužne za razvoj znanosti odnosno za dostizanje znanstvenih rezultata naprednijih zemalja te nam članstvo u EU daje velike mogućnosti u tom smislu. Međutim, za napredak su još važniji ljudi tj. financiranje zapošljavanja i održivosti novih infrastrukturnih objekata i opreme.

Ciljevi zajedničkog djelovanje trebaju biti usmjereni na:

• važnost okupljanja akademskih institucija, istraživačkih instituta i resornog ministarstva u ovakvim raspravama zbog raznih pogleda na iste stvari i donošenja odluka koje su korisne za sve te zbog razmjene informacija o raznim temama o kojima jedni znaju više od drugih,
• temeljem primjera zemalja koje više ulažu znanost te su uspješnije i u dobivanju EU projekata (HORIZON), stvaranje uvjete za mlade ljude da se nakon boravka u inozemstvu, koje je nužno za znanstvenike, vrate u domovinu.
• osiguranje objektivne evaluacije, povezivanje institucija u međunarodna udruženja/alijanse poput A4L, koja omogućuje međusobnu razmjenu stručnjaka i osiguravanje dovoljnog broja recenzenata za takve procjene (database of experts).

Alliance for Life Sciences: From Strategies to Actions in Central and Eastern Europe (grant agreement No. 964997) je projekt financiran iz programa Obzor 2020, započeo je 1. svibnja 2021. a u kojem Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet sudjeluje kao partner. Ova međunarodna alijansa okuplja 12 vodećih istraživačkih institucija i sveučilišta iz 11 zemalja srednje i istočne Europe koje djeluju u području biomedicinskih znanosti. Cilj projekta je poboljšati institucijsku istraživačku kulturu i strateško upravljanje partnerskih institucija te služiti kao uzor za poboljšanje uvjeta ostvarivanja izvrsnih znanstvenih rezultata u području Srednje i Istočne Europe.

Autori članka/objave:
Smiljka Vikić-Topić
Lozika Mašić
Tea Vukušić-Rukavina
Filip Sedlić
Srećko Gajović
Nada Čikeš