Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici koji imaju simptome infekcije ili dokazanu bolest COVID-19 ili su bili u bliskom kontaktu s oboljelim osobama moraju se obvezno javiti elektroničkom poštom na adresu: covid-mef@mef.hr

Sveučilišni integrirani preddiplomski i diplomski

ECTS

ECTS Status Izvedba nastave Studiji na kojima se izvodi Plan
pdf

ECTS

Status

Izvedba nastave

Studiji na kojima se izvodi

Plan

Izvođači kolegija
Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Kolegij Raspored

Rezultati pretrage

Kolegij Semestar

Nema pronađenih kolegija

ECTS Status Izvedba nastave Studiji na kojima se izvodi Plan
pdf

ECTS

Status

Izvedba nastave

Studiji na kojima se izvodi

Plan

Izvođači kolegija
Opće napomene o predmetu i organizaciji nastave

Neuroznanost je u Hrvatskoj (na razini Područnog vijeća) prepoznata kao grana polja Temeljne medicinske znanosti u znanstvenom području Biomedicine i zdravstva, međutim to ne odgovara stanju svjetske znanosti gdje je neuroznanost zasebno područje znanosti, a grane i discipline neuroznanosti jesu:

  • temeljna neuroznanost
  • klinička neuroznanost
  • bihevioralna neuroznanost
  • kognitivna neuroznanost
  • afektivna neuroznanost
  • molekularna neuroznanost
  • računalna neuroznanost
  • sistemna neuroznanost

Dokazi se mogu naći u podjeli znanstvenih disciplina prema Nacionalnoj akademiji znanosti SAD, časopisima Science i Nature, “ISI web of science” i American Association for Advancement of Science. Prema tome, radi se o području, po definiciji interdisciplinarnom, koje traži svoj doktorski studij.

Nositelj studija i suradne ustanove

Nositelj studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (zajedno sa sastavnicima Prirodoslovno-matematičkim fakultetom, Filozofskim fakultetom, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom, Veterinarskim fakultetom, Stomatološkim fakultetom i Farmaceutsko-biokemijskim fakultetom, kao i suradnim ustanovama, Institutom „Ruđer Bošković“ i Kliničkim bolnicama) te suradni Medicinski fakultet Sveučilišta u Ljubljani, kao i ostali hrvatski Medicinski fakulteti u Rijeci, Osijeku i Splitu.

Inovativnost doktorskog programa

Za naše prilike to je u cijelosti inovativni program!

  • Interdisciplinarnost – još jednom ističemo da je neuroznanost, po definiciji, interdisciplinarno područje istraživanja. Prema tome ovo je jedan od rijetkih studija koji s punim pravom nosi epitet «interdisciplinaran».
  • Kolaborativnost – sudjelovanje više sastavnica sveučlišta, javnih instituta, nastavnika iz više europskih i američkih sveučilišta te članova Međunarodnog znanstvenog savjeta HIIM-a uz postojeći kolaborativni projekt, jasni su dokazi kolaborativnosti.
  • Partnerstvo s industrijom – ističemo partnerstvo s kliničkim bolnicama koje su ekvivalent proizvodnom sektoru kad je u pitanju neuroznanost jer omogućuju korištenje znanstvenih rezultata u dijagnostici i postupku. Na žalost, farmaceutska industrija u Hrvatskoj ne proizvodi neurofarmake.
  • Poslovni sektor – ima izrazite potrebe za neuropsiholozima s PhD stupnjem.
Struktura i organizacija studija

Studij je u punom vremenu, u potpunosti, orijentiran k istraživanju (research-oriented). Studij traje 3 godine, a prema potrebi se četvrta godina koristi za dovršavanje doktorske radnje. Tijekom prve i druge godine, temelj za studij je 30 laboratorija, suvremeno opremljenih, s određenim voditeljima istraživačkih skupina koji su izabrani jer imaju projekte, uvjete za istraživanje, publikacije i dokazan uspjeh u vođenju doktorskih disertacija. Ukoliko mentor nije do sada vodio doktorande mora raditi u odjelu/laboratoriju koji ima publikacije u strogo referiranim časopisima i dokazane uspjehe u vođenju doktoranada.

Za svakog studenta određuje se posebno povjerenstvo od tri člana, od kojih je jedan obavezno voditelj laboratorija u kojem se izrađuje disertacija, koji prate, savjetuju i surađuju s doktorandom sve do obrane disertacije. Kandidat zajedno s mentorom bira istraživačku temu do kraja prve godine studija.

Organizacija je potpuno prilagođena istraživačkom radu: obveza studenta, za sadržaje osim istraživanja, je u prosjeku 8 sati nastave tjedno, što omogućuje da se 80 % ukupnog raspoloživog vremena usmjeri na istraživački rad. U slučaju studiranja uz rad (studij s dijelom radnog vremena) takav mali opseg obveza omogućuje studij.

Studij je podijeljen u dva smjera, a svaki od njih je podjeljen u dva podsmjera. Smjerovi su Translacijska i Razvojna neuroznanost.

Podsmjerovi Tranlacijske neuroznanosti su:
  1. Neurodegenerativne bolesti
  2. Neurobiološka podloga neuroloških i duševnih bolesti,
Podsmjerovi Razvojne neuroznanosti su:
  1. Razvojna neuroznanost i plastičnost mozga
  2. Razvojna kognitivna neuroznanost

Neki od tematski srodnih predmeta na poslijediplomskom studiju grupirani su u zajedničku cjelinu te se iz njih polaže jedinstveni ispit, što uvelike olakšava organizaciju i provedbu nastave, a samim time smanjuje broj ispita koje studenti moraju položiti tijekom studija. Načelna shema nastave i odgovarajućih bodova za studente u punom radnom vremenu jest sljedeća:

Prva godina studija

25 ETSC bodova za obavezne predmete, 15 za granske predmete. Za metodološke tečajeve i laboratorijske rotacije predviđa se 20 bodova. Prijedlog prijave teme je uvjet za prijelaz u drugu godinu studija. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (4,5 ECTS bodova za granske predmete i 3 ECTS boda za metodološke predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo.

Druga godina studija

Granski usmjereni predmeti po izboru iz svakog područja, od translacijske (neurodegenerativne bolesti i neurobiološka podloga neuroloških i duševnih bolesti) do razvojne neuroznanosti (razvojna neuroznanost i plastičnost mozga i razvojna kognitivna neuroznanost) donose sljedećih 20 ETSC bodova. Obavezna javna obrana teme pred Povjerenstvom koje prati studenta doktorskog studija donosi 20 ECTS bodova, a do 20 ETSC bodova se može zamijeniti s istraživačkim radom s time da je pokazatelj uspješnosti tog rada jedan objavljeni rad u Current Contentsu i dva objavljena rada u međunarodnim indeksiranim časopisima (što je i preduvjet za obranu doktorata). Kao zamjena za te radove mogu se uzeti i dva međunarodno recenzirana apstrakta. Kao recenzija apstrakta priznaje se i selektivni odabir prijava i prihvat apstrakta po načelu selektivnog članstva u vodećim znanstvenim društvima. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (9 ECTS bodova za granske predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo. Rad se može objaviti i u trećoj godini jer je ionako preduvjet za obranu doktorata.

Treća godina  

Obuhvaća 20 ECTS bodova aktivnosti iz granskih predmeta, 20 ECTS bodova iz ostalih sadržaja, koje čine rotacije po laboratorijima, seminari, vođeni praktikumi, journal klubovi i 20 ECTS sakuplja se temeljem istraživačkog rada iz područja doktorata kojeg je pokazatelj rad u časopisu citiranom u Current Contensu. Moguće je izabrati 30 % ECTS bodova (7,5 ECTS bodova za granske predmete i 3 ECTS boda za metodološke predmete) iz programa doktorskog studija Biomedicina i zdravstvo.

Studij pokriva polja znanstvenog područja biomedicine i zdravstva: temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti te javno zdravstvo i zdravstvenu zaštitu, a ima ambiciju da pokrije sve grane tih triju polja. Nositelj studija je Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cijeli je Studij zamišljen tako da polaznicima pomogne u onom osnovnom – izradi doktorskog rada.

Razlozi za pokretanje poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija temelje se na potrebi da se održi i unaprijedi znanstveni rad u području medicine i zdravstva u Republici Hrvatskoj radi unaprjeđenja zdravlja naroda kroz obnavljanje ljudskih resursa, u prvom redu u akademskim, znanstvenim i vodećim stručnim ustanovama (sveučilišnim i kliničkim bolnicama, zdravstvenim zavodima i institutima), državnoj upravi (ministarstvima, republičkim i županijskim zavodima, agencijama), kao i u poslovnom sektoru koji zahtijeva rješavanje složenih zadataka i donošenje odluka znanstvenom metodologijom (u farmaceutskoj industriji, biotehnološkim kompanijama, i sl.).

Doktorski studij ima za cilj osposobiti polaznike da nakon završetka studija i obrane doktorskog rada samostalno vode originalna i znanstveno relevantna istraživanja te kritički evaluiraju istraživanja drugih. Dodatno, s obzirom na činjenicu da u današnjem okružju djelatnici u zdravstvu i biomedicini moraju biti sposobni za cjeloživotno usavršavanje i usvajanje novih znanja i spoznaja, cilj doktorskog studija također je pripremiti studente na kritičko razmišljanje i kreativno rješavanje problema.

Studijem rukovodi Voditeljstvo studija na čijem je čelu voditelj studija, te zamjenik i potreban broj pomoćnika. Voditeljstvo bira Fakultetsko vijeće i Vijeće za poslijediplomske studije, uz suglasnost dekana na rok od tri godine. Voditeljstvo studija se brine o rasporedima, normalnom održavanju nastave, pomaže kandidatima u nalaženju mentora, provodi postupak prijema kandidata u doktorski program. Voditeljstvo studija organizira postupak recenzije i re-evaluacije pojedinih nastavnih sadržaja.

Pravilnici o poslijediplomskim sveučilišnim (doktorskim) studijima dostupni su na: https://mef.unizg.hr/studiji/poslijediplomski

Novi plan i program studija (2019)
Novi plan i program studija (2019) - skraćena verzija

Voditeljstvo studija - kontakti

Voditelj poslijediplomskog sveučilišnog (doktorskog) studija Biomedicina i zdravstvo

Izv. prof. dr. sc. Fran Borovečki

fran.borovecki@mef.hr
+385 1 4590 067
Medicinski fakultet, Centar za translacijska i klinička istraživanja, Šalata 2
Pomoćnici voditelja

Izv. prof. dr. sc. Ante Tvrdeić

ante.tvrdeic@mef.hr
+385 1 45 96 857
Medicinski fakultet, Zavod za farmakologiju, Šalata 9

Izv. prof. dr. sc. Ana Borovečki

abor@mef.hr
+385 1 45 90 140
Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, Rockefellerova 4

Izv. prof. dr. sc. Robert Likić

robert.likic@mef.hr
+385 1 23 88 288
KBC Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Zavod za kliničku farmakologiju, Kišpatićeva 12

Izv. prof. dr. sc. Marko Jakopović

marko.jakopovic@kbc-zagreb.hr
+385 1 23 85 317
KBC Zagreb, Klinika za plućne bolesti Jordanovac, Jordanovac 104

Doc. dr. sc. Ivan Pećin

ipecin@kbc-zagreb.hr
+385 1 23 67 757
KBC Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti, Kišpatićeva 12

Doc. dr. sc. David Ozretić

david.ozretic@kbc-zagreb.hr
KBC Zagreb, Klinički zavod za dijagnostičku i intervencijsku dijagnostiku, Kišpatićeva 12
Voditeljica Odsjeka za poslijediplomske studije i stalno medicinsko usavršavanje

Jasmina Štimac, prof.

jasmina.stimac@mef.hr
+385 1 45 66 917
Medicinski fakultet, Šalata 3
Stručna savjetnica – doktorski studij

Anita Putrić, dipl. pol.

anita.putric@mef.hr
+385 1 45 66 987
Medicinski fakultet, Šalata 3
Tajnica doktorskog studija

Ingeborg Remich, prof.

ingeborg.remich@mef.hr
+385 1 45 66 904;
Medicinski fakultet, Šalata 3

Uvjeti upisa na studij

Upisne kvote određuju se prema raspoloživosti istraživačkih, nastavničkih i mentorskih kapaciteta. Upisne kvote određuje Vijeće za poslijediplomske studije. Upis na doktorski studij se obavlja na temelju javnog natječaja, koji se objavljuje u dnevnom tisku i na mrežnim stranicama Fakulteta. Javni natječaj za upis na doktorski studij raspisuje se najmanje mjesec dana prije početka nastave.

Uvjeti upisa i postupci odabira polaznika usklađeni su s tzv. “Zagrebačkim preporukama” Druge europske konferencije o harmonizaciji doktorskih studija u biomedicini i zdravstvu.

Pravo prijave imaju kandidati:

  • koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine ili drugi diplomski sveučilišni studij iz znanstvenog područja Biomedicine i zdravstva. Iznimno, uz obrazloženje i zamolbu mogu se primiti i pristupnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijima iz drugih područja prirodnih, a u slučaju javnog zdravstva i društvenih znanosti;
  • prosjek ocjena najmanje 3,51 (u sustavu ocjenjivanja 5-10 ili A-F prosjek ocjena najmanje 8,00);
  • kandidati koji su završili studij u inozemstvu moraju proći postupak akademskog priznavanja inozemne visokoškolske kvalifikacije (pojedinosti vezane uz postupak akademskog priznavanja kao i popis potrebnih dokumenata možete pronaći na: http://www.unizg.hr/studiji-i-studiranje/upisi-stipendije-priznavanja/akademsko-priznavanje-inozemnih-visokoskolskih-kvalifikacija/)
  • koji imaju preporuku potencijalnog mentora i prijedlog područja istraživanja;
  • prijavi se prilažu natječajni materijali (preslike radova i kongresnih sažetaka, potvrde o indeksiranosti radova i recenziranosti kongresa, sudjelovanje na projektima);
  • prijavi se prilaže potvrda o znanju engleskog jezika (izdana od strane škole za strane jezike, medicinskog ili drugog fakulteta) ili hrvatskog jezika (za kandidate kojima hrvatski nije materinji jezik);
  • pristupnici koji su završili diplomski studij u inozemstvu dužni su prije upisa dostaviti rješenje o akademskom priznavanju inozemne visokoškolske kvalifikacije.

Studij u punom vremenu (full-time)

Studij u punom vremenu (full-time) odnosi se na doktorande koji puno radno vrijeme posvećuju ispunjavanju obveza koje zahtijeva doktorski studij. Doktorski studij u punome radnome vremenu u pravilu traje tri godine, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće za poslijediplomske studije, može se, uz obrazloženje, produžiti do pet godina. Studij u punom radnom vremenu je u potpunosti orijentiran istraživanju.

Načelna shema nastave i odgovarajućih bodova za studente u punom radnom vremenu jest sljedeća (uz pretpostavku da su obveze jednoliko raspoređene):

  1. godina: nastava primarno metodoloških predmeta (12 ECTS), prijava prijedloga doktorskog rada, istraživanje, individualni rad s mentorom (28 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS);
  2. godina: nastava metodoloških i granski usmjerenih predmeta (12 ECTS), Dan doktorata (4 ECTS), javna rasprava i prihvaćanje prijedloga doktorskog rada od strane Fakultetskog vijeća, istraživanje, individualni rad s mentorom (24 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS);
  3. godina: nastava metodoloških i granski usmjerenih predmeta (12 ECTS),  Dan doktorata (4 ECTS), istraživanje i individualni rad s mentorom, pisanje doktorata i obrana doktorskog rada (24 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS).

Studij dijelom radnog vremena (part-time)

Studij dijelom radnog vremena (part-time) traje najviše pet godina, a iz opravdanih razloga, o kojima odlučuje Vijeće za poslijediplomske studije, može se, uz obrazloženje, produžiti do sedam godina. Po isteku osam godina od upisa, doktorand gubi pravo stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti na tom studiju.

Načelna shema nastave i odgovarajućih bodova za studente s dijelom radnog vremena jest sljedeća (uz pretpostavku da su obveze jednoliko raspoređene):

  1. godina: nastava primarno metodoloških predmeta (12 ECTS), prijava prijedloga doktorskog rada, istraživanje, individualni rad s mentorom (28 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS);
  2. godina: nastava metodoloških i granski usmjerenih predmeta (12 ECTS), Dan doktorata (4 ECTS), javna rasprava i prihvaćanje prijedloga doktorskog rada od strane Fakultetskog vijeća, istraživanje, individualni rad s mentorom (24 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS);
  3. godina: nastava metodoloških i granski usmjerenih predmeta (12 ECTS),  Dan doktorata (4 ECTS), istraživanje i individualni rad s mentorom, pisanje doktorata i obrana doktorskog rada (24 ECTS), znanstvena aktivnost (radovi, sudjelovanje na skupovima, predavanja, i sl.) (20 ECTS).

Uvjeti upisa viših godina

Uvjeti za upis II. godine studija:

  • prijavljen prijedlog doktorskog rada
  • odslušana nastava 1. godine studija (pribavljeni svi potpisi)
  • predano godišnje doktorandovo izvješće o napretku
  • predano godišnje mentorovo izvješće o napretku
  • predana potvrda o radu na istraživanjima u sklopu doktorata

Uvjeti za upis III. godine studija

  • prihvaćen prijedlog doktorskog rada
  • odslušana nastava II. godine studija (pribavljeni svi potpisi)
  • predan godišnji doktorandov izvještaj o napretku
  • predan godišnji mentorov izvještaj o napretku
  • predana potvrda o radu na istraživanjima u sklopu doktorata

Godišnje doktorandovo i mentorovo izvješće o napretku

Godišnje izvješće mentora i doktoranda

Odlukom Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta od 24. rujna 2013., a u skladu s Pravilnikom o doktorskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, podnošenje godišnjih izvješća o radu mentora i doktoranda uvjet su za upis u višu godinu doktorskog studija, za sve upisane u akademsku godinu 2013./2014. i nadalje.

Doktorand podnosi izvješće o radu kroz On-line bazu doktoranada – OBAD na adresi: http://doktorski.unizg.hr/obad putem obrasca DR.SC.-04. Obrazac DR.SC.-04. se zaključava prije nego se predaje u poslijediplomsku referadu fakulteta, a do tada je obrazac označen kao “TESTNI OBRAZAC”. Nakon zaključavanja sadržaj obrazaca više nije moguće mijenjati, a treba ga u papirnatom obliku i potpisanog dostaviti u 2 primjerka u referadu doktorskog studija prije ili pri upisu druge godine.

Mentor podnosi izvješće o radu na obrascu DR.SC.-05, ali ne kroz OBAD. Potpisano izvješće mentor dostavlja pismenim putem u 2 primjerka u referadu doktorskog studija prije upisa druge godine. Za studente prve i razlikovne godine mentorom se smatra osoba navedena kao predloženi mentor u prijavi prijedloga disertacije na obrascu DR.SC.-01A.

DR.SC.-05 GODIŠNJI MENTOROV IZVJEŠTAJ O NAPRETKU DOKTORANDA
DR.SC.-05 ANNUAL MENTOR’S REPORT ON THE DOCTORAL CANDIDATE’S PROGRESS

Potvrda o radu na istraživanjima u sklopu doktorata

U skladu s člankom 40. Pravilnika o poslijediplomskim sveučilišnim (doktorskim) studijima doktorandi koji su upisali prvu godinu u ak. god. 2018./2019. i kasnije te oni kojima je odobren nastavka studija u ak. god. 2018./2019. i kasnije dužni su predati potvrdu o radu na istraživanjima u sklopu doktorata. Potvrda se predaje u dva primjerka.

POTVRDA o radu na istraživanjima u sklopu doktorata

Predmeti

Obavezni
  1. godina: Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 1
  2. godina: Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 2, Statistička analiza podataka u medicini 1, Dan doktorata
  3. godina: Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 3: znanstveni projekti, Medicinska statistika (najmanje jedan praktikum od ponuđena četiri), Dan doktorata

Studenti koji su napravili pauzu tijekom studiranja i nastavljaju studij dužni su odslušati i položiti sve obavezne predmete bez obzira na godinu koju upisuju. Iznimka su studenti koji su prethodno po starom programu odslušali i položili predmet Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada (njima se priznaje predmet po starom programu u zamjenu za Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 1) i studenti koji su odslušali i položili predmet Statistička analiza podataka u medicini (njima se priznaje predmet po starom programu u zamjenu za Statistička analiza podataka u medicini 1).

Metodološki

Metodološki se predmeti, u pravilu, slušaju tijekom sve tri godine studija s naglaskom na prvu godinu. Cilj ovih predmeta je upoznavanje studenata s osnovama znanstvenoga rada u cjelini, te s postupcima i metodama u pojedinim istraživačkim područjima. Iako studenti pohađanjem ovih predmeta ne mogu  u potpunosti naučiti brojne i vrlo različite istraživačke metode i postupke, važan cilj je stjecanje saznanja o tehnikama (npr. biokemijskim, molekularnim ili postupcima in vitro) od kojih će neke biti korištene u izradi doktorskoga rada. Dodatni cilj ovih predmeta jest da se studenti, posebice kliničari, oslobode čestog straha pred laboratorijskim metodama i postupcima i da uvide da su, bude li potrebno, i oni kadri to svladati. Metodološki predmeti ne smiju imati više od 30% teorijske nastave, dok najmanje 70% nastave moraju biti demonstracije i vježbe. Mali broj teorijske nastave nadoknađuje se preporučenom i obvezatnom literaturom. Svaki od ovih predmeta ima odgovarajući obvezatan priručnik kojega pripremaju nastavnici dotičnoga predmeta. Predmeti se, u pravilu, organiziraju kao integrirani, te obuhvaćaju i pretkliničke i kliničke (ili javnozdravstvene) načine rješavanja pojedinih problema, jer su, kada je riječ o znanstvenoj metodologiji, granice između tih područja sve manje.

Granski usmjereni predmeti

Granski predmeti imaju za cilj uvođenje studenata u znanstvena znanja i probleme u pojedinim užim granama istraživanja u području biomedicine i zdravstva. Osim proširenja znanja, takvi predmeti moraju omogućiti studentu da s razumijevanjem prati najnoviju znanstvenu literaturu o određenome području istraživanja. Granski se predmeti slušaju na svim godinama Studija, a u pravilu nakon prijavljene teme. Natječaj za prijavu granski usmjerenih predmeta na studij trajno je otvoren i svi nastavnici Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pozvani su prijaviti predmete iz područja kojima se istraživački bave. Predmete mogu prijaviti i svi stručnjaci iz zemlje ili inozemstva koji zadovoljavaju zakonske uvjete. Svi prijedlozi predmeta prije prihvaćanja prolaze dvostruku anonimnu znanstvenu recenziju.

Dan doktorata

Dan doktorata je obvezan dio studija Biomedicina i zdravstvo u drugoj i trećoj godini studija. Dan doktorata je jednodnevno javno prikazivanje rezultata istraživanja u okviru doktorskih radova svih doktoranada druge i treće godine studija u obliku poster prezentacije i objave sažetka u posebno tiskanoj publikaciji. Uz to, voditeljstvo studija odabire nekoliko najboljih sažetaka za usmenu prezentaciju. Priprema i sudjelovanje na Danu doktorata boduje se s 4 ECTS boda.

Raspored

Akademska godina 2020./2021.

Detaljni rasporedi pojedinih predmeta nalaze se abecedno ispod ovog teksta.

I. GODINA:

  • upisuje se 12 ECTS bodova:
    • Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 1 (4 ECTS) – obavezno
    • izbor metodoloških predmeta (ukupno 8 ECTS)
KALENDAR NASTAVE I godina 2020-2021

II. GODINA

  • upisuje se 12 ECTS bodova:
    • Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 2 (5 ECTS) – obavezno
    • Statistička analiza podataka u medicini 1 (5 ECTS) – obavezno
    • izbor metodoloških i granskih predmeta (ukupno 2 ECTS)
  • upisuje se obavezno i Dan doktorata (4 ECTS koji su izvan nastave i ne ubrajaju se u 12 ECTS)
KALENDAR NASTAVE 2020-21

III. GODINA

  • upisuje se 12 ECTS bodova:
    • Struktura, metodika i funkcioniranje znanstvenog rada 3: znanstveni projekti (2 ECTS) – obavezno
    • jedan od praktikuma Medicinska statistika 2, ovisno o dizajnu istraživanja  (2 ECTS) – obavezno
    • izbor metodoloških i granskih predmeta (ukupno 8 ECTS)
  • upisuje se obavezno i Dan doktorata (4 ECTS koji su izvan nastave i ne ubrajaju se u 12 ECTS)
KALENDAR NASTAVE 2020-21

Predavači i mentori

Predavači

Prema Pravilniku o poslijediplomskim sveučilišnim studijima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

Članak 29.

1) Nastavu na poslijediplomskom sveučilišnom studiju izvode domaći i inozemni znanstvenici izabrani u znanstveno-nastavna i znanstvena zvanja.

2) U iznimnim slučajevima, na prijedlog voditelja predmeta te uz suglasnost voditelja studija i prodekana za poslijediplomske studije, dio nastave uz nadzor nastavnika mogu izvoditi i  osobe koje nisu izabrane u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja, ali su stekle akademski stupanj doktora znanosti. U nastavi koju sačinjavaju vježbe i ,,okrugli stolovi” (panel diskusije) mogu sudjelovati i ,,stručnjaci iz prakse” koje nisu izabrani u znanstvena ili znanstveno-nastavna zvanja.

Mentori

Prema Pravilniku o poslijediplomskim sveučilišnim studijima Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu:

Članak 32.

1) Za mentora doktorskog rada može biti imenovan zaposlenik Fakulteta izabran u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto ili znanstveno zvanje i radno mjesto ili osoba izabrana u naslovno znanstveno-nastavno zvanje na Fakultetu, uz uvjet da je aktivan istraživač u području u kojem se predlaže izraditi doktorski rad, što se dokazuje time da istodobno ispunjava sljedeća dva mjerila:

(a) da je tijekom proteklih 5 godina voditelj domaćeg ili međunarodnog projekta ili aktivni suradnik na takvom projektu,

(b) da je tijekom proteklih pet godina objavio najmanje 3 međunarodno prepoznata rada relevantna za izradu doktorskog rada (što se dokazuje ispisom podataka iz baze Web of Science, SCI expanded i SSCI).

2) Professor emeritus i redoviti član HAZU mogu biti mentori doktorskog rada, ako su aktivni voditelji istraživačkih projekata. Odluku o tome donosi Fakultetsko vijeće na prijedlog Odbora za doktorske radove.

3) Zaposlenik Fakulteta ili nastavnik izabran u naslovno znanstveno-nastavno zvanje na Fakultetu može biti ko-mentor na drugoj sastavnici Sveučilišta u Zagrebu ili na drugome sveučilištu samo uz prethodno pribavljeno posebno dopuštenje Fakulteta.

Članak 35.

1) Mentor je obvezan voditi doktoranda tijekom izrade doktorskog rada, pratiti kvalitetu doktorandova rada, poticati objavljivanje njegovih radova te mu omogućiti puno sudjelovanje u znanstveno-istraživačkim projektima. Isto vrijedi i za ko-mentora, koji preuzima odgovornost za odobreni dio istraživanja u sklopu izrade doktorskog rada.

2) Primarna odgovornost za objavljivanje radova na kojima je doktorand koautor je odgovornost mentora, od kojeg se očekuje da tijekom izrade doktorskog rada zadrži barem prosječnu znanstvenu produktivnost (što znači objavljivanje barem jednog rada godišnje u međunarodno recenziranim časopisima citiranim u bazi WoS, SCI expanded i SSCI). U prosječnom petogodišnjem razdoblju u kojem se od studenta očekuje dovršenje doktorskog rada, mentor mora objaviti:

– barem tri rada (u časopisima citiranim u bazi WoS, SCI expanded i SSCI) i pritom osigurati da je doktorand ko-autor na barem jednom od tri rada ili;

– ili barem jedan rad u časopisu kvartile 1 (Q1) ili kvartile 2 (Q2) u kojem je on prvi ili zadnji autor, a doktorand ko-autor.

Navedeni radovi ne mogu se smatrati kvalifikacijskim radovima za obranu doktorskog rada za više od jednog doktoranda.

3) Mentor je obvezan jedanput godišnje podnositi izvještaj o radu doktoranda Vijeću za poslijediplomske studije, na odgovarajućem obrascu Sveučilišta prilagođenom za potrebe Fakulteta. Prije imenovanja mentora taj izvještaj podnosi studijski savjetnik.

Znanstvena aktivnost

Kao završetak organiziranoga studija te mogućnost predaje doktorskog rada na ocjenu smatra se dan kada je doktorand zadovoljio uvjete iz tzv. III. bodovne skupine, odnosno znanstvene aktivnosti.  Znanstvena aktivnost doktoranda nosi 20 ECTS/godini (ukupno 60 ECTS-a na studiju), a elementi za bodovanje uključuju objavljene znanstvene radove iz teme doktorata i druge radove iz područja istraživanja, sudjelovanja na znanstvenim skupovima (sažeci), broj citata objavljenih radova doktoranda, pozvana predavanja iz teme doktorata i dobivene nagrade iz područja istraživanja. Dodatni zahtjev jest da je doktorand kao koautor s mentorom ili ko-mentorom svoga doktorskog rada objavio barem jedan rad iz prijedloga doktorskog rada u kojem je jedan od glavnih autora te da je taj rad objavljen u znanstvenom časopisu koji je indeksiran u bazi Web of Science (Core Collection).

ZAHTJEV za bodovanje znanstvenih aktivnosti (III. bodovna skupina) dostupan je ovdje.

UPUTE za upis znanstvene aktivnosti

Završetak studija

Studij završava polaganjem svih ispita, obaveznim sudjelovanjem na Danu doktorata, prilaganjem dokaza o znanstvenoj aktivnosti te izradom i uspješnom javnom obranom doktorskoga rada.

Prije predaje gotovog doktorskog rada na ocjenu, doktorand je dužan dostaviti dokaze da je ispunio sljedeće uvjete iz studija:

  1. da je temeljem znanstvene aktivnosti tijekom poslijediplomskog sveučilišnog studija sakupio 60 ECTS bodova prema važećem bodovniku, i
  2. da je kao koautor s mentorom ili ko-mentorom svog doktorskog rada objavio (ili je prihvaćen za objavljivanje) barem jedan rad iz prijedloga doktorskog rada u kojem je jedan od glavnih autora, te da je taj rad objavljen u znanstvenom časopisu koji je indeksiran u bazi Web of Science (Core Collection).

Upute i dokumente za postupak stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti možete pronaći ovdje.

Odjel za doktorate: gđa Maja Budanko (maja.budanko@mef.hr ili 4566-971)

Promocije doktorata

Nakon obrane, a prije izdavanja potvrde o obranjenom doktorskom radu potrebno je ispuniti Aplikaciju za pristup promociji doktora znanosti. Ista se ispunjava i ukoliko pristupnik ne želi prisustvovati promociji. U tu svrhu, potrebno je ispuniti aplikaciju na ovom linku.

Kako biste ispunili aplikaciju potreban Vam je AAI@EduHr korisnički račun. Na ovom linku možete provjeriti tko su AAI koordinatori na Vašoj matičnoj ustanovi.

Ukoliko ne možete naći svoju matičnu ustanovu na popisu, za otvaranje i uređivanje AAI@EduHr korisničkog računa molimo javiti se na Medicinski fakultet, Odsjek za informatičku djelatnost, soba 207, II. kat, kod gospodina Željka Tatića, ponedjeljkom, srijedom i petkom 8:00 – 11:00 h te utorkom i četvrtkom 13:00 – 16:00 h. Za otvaranje ili promjenu korisničkog računa potrebno je predočiti osobnu iskaznicu (zaposlenici), indeks, ili identifikacijsku karticu studenta.

Obavijest o ispunjenoj aplikaciji potrebno je poslati na e-mail adresu: promocija.doktorati@mef.hr.

Prema Odluci Sveučilišta u Zagrebu od 18. listopada 2012. bez ispunjene aplikacije nije moguće izraditi potvrdu o obranjenom doktoratu, diplomu niti prisustvovati promociji doktorata znanosti.

Nakon uspješno obranjenog doktorskog rada, pristupnici se upućuju na promociju doktora znanosti koje organizira Sveučilište u Zagrebu.

Sveučilište u Zagrebu izdaje knjigu doktora znanosti na hrvatskom jeziku s osnovnim podacima o doktorima znanosti i njihovim znanstveno- istraživačkim projektima te će na internetskoj stranici Sveučilišta biti objavljeni isti podaci o promoviranim doktorima znanosti na engleskom jeziku.

Osim aplikacije, da bi zadovoljili sve zahtjeve potrebne za promociju, pristupnici su dužni uplatiti 900,00 kn za troškove promocije i izrade diplome na žiro račun Sveučilišta Ukoliko ne žele prisustvovati promociji, moguće je uplatiti 450,00 kn samo za troškove izrade diplome na isti žiro račun. Podaci za uplatu:

PODACI za uplatu troškova PROMOCIJE 2017

Sve dodatne informacije oko ispunjavanja aplikacije i uplata vezanih uz promociju:

Ingeborg Remich
Tel: 4566-904
Fax: 4590-256
promocija.doktorati@mef.hr
ingeborg.remich@mef.hr

Korisni linkovi

Croatian EURAXESS portal

Online baza doktoranada

Link sa sveučilišnim publikacijama (Vodič kroz doktorski studij na Sveučilištu u Zagrebu, Preporuke za mentore i doktorande)

Ured za doktorske studije i programeSveučilišta u Zagrebu

Orpheus

ORPHEUS is an organization of biomedical and health science faculties and institutions.