Veličina fonta
Sivi ton
Kontrast
Disleksija

Studenti, nastavnici i ostali zaposlenici koji imaju simptome infekcije ili dokazanu bolest COVID-19 ili su bili u bliskom kontaktu s oboljelim osobama moraju se obvezno javiti elektroničkom poštom na adresu: covid-mef@mef.hr

Centar za translacijska i klinička istraživanja

Translacijska istraživanja

Koncept translacijskih istraživanja počeo se stvarati prije desetak godina, početkom ovog stoljeća, kada je prepoznata nedovoljna povezanost temeljnih istraživanja, kliničkih istraživanja i svakodnevne medicinske prakse te nedovoljna razmjena znanja između sudionika ovih procesa. Cilj translacijskih istraživanja jest integracija otkrića koja potječu iz temeljnih, kliničkih ili populacijskih istraživanja u kliničku primjenu kako bi se unaprijedilo ljudsko zdravlje i poboljšala zdravstvena skrb, ali i poboljšao prijenos znanja u suprotnom smjeru, iz kliničke prakse u istraživanje. Translacijska istraživanja temelj su translacijske medicine. Nju provode liječnici koji su u stanju povezati rezultate temeljnih znanstvenih istraživanja i novonastale inovacije s kliničkim istraživanjima i translatirati rezultate kliničkih pokusa u promjenu kliničke prakse u sve to uključujući podatke iz područja socijalnih i političkih znanosti. Tako se translacijska medicina najčešće definira kao istraživanje koje dvosmjerno povezuje laboratorij i bolesnički krevet (engl. “from bench to bedside”) odnosno omogućuje da temeljno istraživanje postane primjenjivo u dijagnostici, liječenju, ali i prevenciji bolesti kroz proces pretvaranja znanstvenih izuma u nove lijekove, metode liječenja i medicinske instrumente. Stoga je nužna suradnja između temeljnih i kliničkih istraživačkih timova te je translacijska medicina u svijetu usko vezana uz akademsku medicinu.

Translacijska su istraživanja u manjem obimu, premda nejasno definirana i regulirana, postojala i u prošlosti i imala stanoviti utjecaj na poimanje i ishod bolesti. Posebice je to bio slučaj u studijama primjene novih lijekova, inovacijama u tehnologiji i biomedicinskoj opremi te epidemiološkim istraživanjima koja se mogu translatirati na bolesnički krevet ili u polikliniku. No, sustavni pristup razvoju translacijskih istraživanja i translacijske medicine primjetan je tek u zadnjih desetak godina.

Značajnu ulogu u razvoju translacijskih istraživanja odigrali su tekstovi koje je od 2003. godine pa tijekom proteklog desetljeća objavljivao tadašnji direktor Nacionalnih instituta za zdravstvo (engl. National Institutes of Health, NIH) Sjedinjenih Američkih Država prof. dr. sc. Elias Zerhouni, a u kojima je isticao odgovornost svih uključenih u biomedicinska istraživanja za prijenos nastalih inovacija u dobitak za zdravlje nacije.

Istovremeno s ovim zbivanjima u Sjedinjenim Američkim Državama i u Europi raste potreba za razvojem translacijskih istraživanja u sklopu najuglednijih akademskih institucija. Istraživački fakulteti u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i skandinavskim zemljama deklariraju svoju orijentaciju prema translacijskim istraživanjima i translacijskoj medicini. Prepoznaje se potreba za umrežavanjem i suradnjom između akademskih ustanova koje grade translacijska istraživanja te se pokreće veliki europski projekt EATRIS (European Advanced Translational Research Infrastructure in Medicine).

Ubrzo nakon Sjedinjenih Američkih Država i Europe i zagrebački Medicinski fakultet 2007. godine, kao prvi u Hrvatskoj, prepoznaje potrebu za utemeljenjem translacijske medicine te 2009. godine osniva Centar za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta i Kliničkog bolničkog centra Zagreb.

Ustrojstvo

CENTAR ZA TRANSLACIJSKA I KLINIČKA ISTRAŽIVANJA

Uprava

Savjet Centra

Odjeli, laboratoriji i ured

  • Ured za znanost i transfer tehnologije
  • Laboratorij za mineralizirana tkiva
  • Odjel za funkcionalnu genomiku
  • Odjel za istraživanje reprodukcije i razvoja
  • Odjel za međustaničnu komunikaciju
  • Odjel za proteomiku

Projekt HZZ: BONE6-BIS

A novel anabolic targeted therapy for osteoporosis: BONE6-BIS consortium

January 1st 2012 – December 31st 2014

PROJECT INFORMATION

Purpose

The purpose of the project is to develop a new therapeutic, BONE6-BIS, which will represent an efficient and safe drug for the treatment of osteoporosis. BONE6-BIS is a “chimeric” molecule which consists of a Bone Morphogenetic Protein 6 (BMP6) and bisphosphonate. Bisphosphonate, a small molecule, targets the molecule to the bone surface where BMP6 would exert its action and induce bone regeneration.

Disease and current treatments

Osteoporosis, which literally means “porous bones,” is a disease characterized by a reduction in bone density. Osteoporosis occurs when the normal repeating cycle of osteoclast (bone resorption) and osteoblast (bone formation) activity is misaligned resulting in bone resorption being greater than formation.  This process leaves the bones brittle and prone to fracture spontaneously or after a minor accident, with the spine, wrists and hips being most susceptible. Unfortunately, osteoporosis is a silent disease and can progress painlessly for years until a severe injury occurs. According to the National Osteoporosis Foundation (NOF), osteoporosis is a major health threat to 55% of people age 50 and over. While it’s a largely preventable disease, there is no cure.

There are several prescription medications used to treat osteoporosis. Bisphosphonates are the most commonly prescribed drugs for treatment of osteoporosis; they accumulate in bone matrix and can slow bone loss and increase bone density thus reducing the risk of fracture. Drugs called selective estrogen receptor modulators (SERMs) can act like estrogen to help prevent bone loss. Calcitonin, a hormone that your body naturally produces, may also be taken to help slow bone loss for some patients. Hormone or estrogen replacement therapy may also help prevent osteoporosis in postmenopausal women.

Goal

We have recently discovered that BMP6 may have specific therapeutic advantages as compared to other BMP family members in inducing regeneration of bone, pancreatic β-islets and kidney tubule epithelium. We demonstrated that BMP6 increases the bone volume when administered systemically to ovariectomized aged rats. In this project we will, for the first time, thoroughly characterize the naturally occurring BMP forms and complexes in blood and develop reliable assays for quantifying BMP6 in plasma and then express recombinant human (rh)BMP6 in its natural form.

Following production of rhBMP6 we aim to develop a novel anabolic therapy for osteoporosis via targeting rhBMP6 to bone surfaces by attaching it to a bisphosphonate which can be cross-linked to the protein via lysine residues.

PROJECT PARTICIPANTS

Project Leader – Professor Slobodan Vukičević, MD, PhD

Center for Translational and Clinical Research, School of Medicine, University of Zagreb
Assistant Professor Lovorka Grgurević, MD, PhD
Assistant Professor Donatella Verbanac, PhD
Jelena Brkljačić, BSc
Genadij Razdorov, BSc
Martina Pauk, BSc
Igor Erjavec, BSc

Genera Research
Hermann Oppermann, MD, PhD
Morana Jankolija, BSc
Anamarija Olić, BSc
Irena Popek, BSc
Marina Martinić, BSc

Clinical Hospital Center Zagreb
Assistant Professor Zlatko Giljević, MD, PhD
Assistant Professor Mislav Jelić, MD,PhD
Professor Darko Antičević, MD,PhD
Mislav Cerovec, MD,PhD
Živka Dika, MD,PhD
Antonio Cipčić, BSc

Croatian Academy of Science and Arts
Academy member Marko Pećina, MD, PhD
Igor Borić, MD, PhD

FUNDING

This project is funded by Croatian Science Foundation.

Total funding: 1.439.800,00 HRK

NEWS

22nd March 2012

Lecture invitation

A novel anabolic targeted therapy for osteoporosis: BONE6-BIS

22nd October 2012

Osteoporosis symposium
PUBLICATIONS

Prior Art

Vukicevic S, Grgurevic L. BMP-6 and mesenchymal stem cell differentiation. Cytokine Growth Factor Rev 20:441-8, 2009.

Simic P, Culej JB, Orlic I, Grgurevic L, Draca N, Spaventi R, Vukicevic S. Systemically administered bone morphogenetic protein-6 restores bone in aged ovariectomized rats by increasing bone formation and suppressing bone resorption. J Biol Chem 281:25509-21, 2006.

USEFUL LINKS

Croatian Science Foundation: http://www.hrzz.hr/

Croatian Ministry of Science, Education and Sports: http://public.mzos.hr/

European Calcified Tissue Society: http://www.ectsoc.org/

International Osteoporosis Foundation: http://www.iofbonehealth.org/

National Osteoporosis Foundation: http://www.nof.org/

Projekt HRZZ: MINUTE for IBD

Assessment of Microbiota, Inflammatory Markers, Nutritional and Endocrinological Status in IBD Patients

Acronym: MINUTE for IBD

September 1st 2014 – August 31st 2018

SAŽETAK

Upalna bolest crijeva (IBD) predstavlja kronični proces u probavnom traktu sa sve većom učestalošću, koji značajno pogoršava kvalitetu života pacijenata. Nastanak bolesti  povezan je s imunim statusom, sastavom crijevne mikrobiote te unosom hrane. Trenutne znanstvene spoznaje o specifičnim pokretačima i dijagnostičkim markerima bolesti su ograničene, te su za bolje razumijevanje patofiziologije IBD neophodne nove informacije o sastavu crijevne mikrobiote, imunom, endokrinom i prehrambenom statusu pacijenata.

Projektom će biti detaljno istražena crijevna mikrobiota u uzorcima biopsije crijeva, stolice i krvi od 40 novo-dijagnosticiranih IBD pacijenata i 20 ne-IBD pojedinaca, kao i nutritivni i endokrini sastav svakog ispitanika. Za proučavanje sastava mikroorganizama iz uzoraka bit će korištena metoda sekvenciranja nove generacije, dok će u svrhu detekcije biomarkera iz krvi biti korištena vrlo osjetljiva metoda proximity extension assay (PEA). Dobiveni će rezultati omogućiti bolju stratifikaciju IBD pacijenata te ih lakše usmjeriti prema odgovarajućoj terapiji sukladno principima personaliziranog pristupa.

ABSTRACT

 Inflammatory bowel disease (IBD) is a chronic gastrointestinal disorder with increase in incidence that severely deteriorates patients’ quality of life. The onset of the disease is mainly associated with the immune status, gut microbiota and food intake. The current scientific knowledge of specific triggers and diagnostic markers is limited; therefore, new data on gut microbiota, inflammatory, endocrine and nutritional status are required to better understand the IBD pathophysiology.

In this study we will thoroughly explore host-gut microbiota interactions in order to define novel strategies for management of IBD. We will collect intestine biopsies, stool and blood samples from 40 newly diagnosed IBD patients and 20 non-IBD control individuals, as well as record their nutritional status. Since majority of the gut microorganisms are not culturable, we will use the in house available next-generation sequencing to characterize the composition of the microbiota in collected samples. Moreover, specific blood biomarkers, including cytokines, growth factors and hormones, will be determined using novel and highly sensitive proximity extension assays, recently developed in our laboratories. Collectively, these results will support better stratification of patients and initiate an appropriate therapy.

PROJECT PARTICIPANTS

University of Zagreb School of Medicine

Project leader – Assistant Professor Donatella Verbanac, PhD

Mihaela Perić, PhD

Mario Matijašić, PhD

Hana Čipčić Paljetak, PhD

Vera Kufner, PhD

Marina Panek, mag.biol.mol.

University Hospital Centre Zagreb

Associate Professor Željko Krznarić, MD, PhD

Assistant Professor Silvija Čuković Čavka, MD, PhD

Marko Brinar, MD, PhD

Nikša Turk, MD, PhD

Assistant Professor Darija Vranešić, PhD

Mirjana Kalauz, MD, PhD

Ivana Kraljević, PhD

Dina Ljubas Kelečić, mag.pharm

Ana Kunović, MD

Dora Grgić, MD

Associate Professor Dunja Rogić, PhD

University Hospital Dubrava

Marija Crnčević Urek, MD, PhD

Associate Professor Marko Banić, MD, PhD

Fidelta Ltd. Zagreb

Karmen Brajša, PhD

Xellia Ltd. Zagreb

Gabrijela Ergović, PhD

Imperial College London

Anja Barešić, PhD

FUNDING

This project is funded by the Croatian Science Foundation.

Total funding: 998.400,00 HRK

SCIENTIFIC PAPERS PUBLISHED

1. Meštrović T, Matijašić M, Perić M, Čipčić Paljetak H, Barešić A, Verbanac D. The Role of Gut, Vaginal, and Urinary Microbiome in Urinary Tract Infections: From Bench to Bedside. Diagnostics (Basel). 2020 Dec 22;11(1):E7. doi: 10.3390/diagnostics11010007.

2. Matijašić M, Meštrović T, Paljetak HČ, Perić M, Barešić A, Verbanac D. Gut Microbiota beyond Bacteria-Mycobiome, Virome, Archaeome, and Eukaryotic Parasites in IBD.  Int J Mol Sci. 2020 Apr 11;21(8):2668. doi: 10.3390/ijms21082668.

3. Leskovar D, Meštrović T, Barešić A, Kraljević I, Panek M, Paljetak HČ, Perić M, Matijašić M, Rogić D, Barišić A, Kelečić DL, Bender DV, Krznarić Ž, Verbanac D. The Role of Vitamin D in Inflammatory Bowel Disease - Assessing Therapeutic and Preventive Potential of Supplementation and Food Fortification. Food Tech Biotech 2018, 56(4), 455-463, DOI: 10.17113/ftb.56.04.18.5805

4. Panek M, Čipčić Paljetak H, Barešić A, Perić M, Matijašić M, Lojkić I, Vranešić Bender D, Krznarić Ž, Verbanac D. Methodology challenges in studying human gut microbiota - effects of collection, storage, DNA extraction and next generation sequencing technologies. Sci Rep. 2018 Mar 23;8(1):5143. doi: 10.1038/s41598-018-23296-4. (top 100 articles in Sci Rep for 2018)

5. Matijašić M, Meštrović T, Perić M, Čipčić Paljetak H, Panek M, Vranešić Bender D, Ljubas Kelečić D, Krznarić Ž, Verbanac D. Modulating Composition and Metabolic Activity of the Gut Microbiota in IBD Patients. Int. J. Mol. Sci. 2016, 17, 578; doi:10.3390/ijms17040578

Projekt OSTEOGROW

Projekt IRI: PROBITECT

Sinergijska inovativna kombinacija sastavnica mikrobiote kao osnova za razvoj inovativnih topikalnih proizvoda za tretiranje i prevenciju upalnih stanja humane kože - PROBITECT

August 16, 2020 – August 15, 2023

SURADNE INSTITUCIJE

PROTEKO d.o.o.

Mirta Mikulecky

Iva Ačkar

Tamara Kajfeš Hrgovan

Vanja Premzl

MEF

Mihaela Perić

Hana Čipčić Paljetak

Mario Matijašić

Dora Hrestak

Smiljka Vikić-Topić

Daniela Ledić Drvar

SAŽETAK

Atopijski dermatitis i sindrom osjetljive kože najčešća su kronična upalna stanja kože kod ljudi. Najnovija istraživanja ukazuju na velik značaj mikrobiote kože (svi živi mikroorganizmi na koži) na zdravlje kože. Kako bi se doprinijelo potrebama pacijenata i tržišta u sklopu projekta razvit će se topikalni pripravci na bazi humane mikrobiote, izuzetno dobrog profila dermatološke kompatibilnosti koji u odnosu na konvencionalne alternative nemaju nuspojava pri primjeni i koji se smiju koristiti bez recepta i nadzora liječnika te na taj način smanjuju financijsko opterećenje na zdravstveni sustav, a poboljšavaju kvalitetu života tih pacijenata.

Ciljne skupine projekta su: globalna populacija, pacijenti s kroničnim upalnim stanjima kože.

CILJ PROJEKTA

Cilj i svrha projekta je razviti proizvod do faze TLR 8 prema kojoj će isti biti na visokoj razini tehnološke spremnosti za komercijalizaciju na globalnom tržištu. Unutar projekta će biti razvijena nova inovativna formulacija topikalnog pripravka, riješeni tehnološki rizici i proizvodni problemi što će rezultirati topikalnim pripravcima na bazi humane mikrobiote i njihovih derivata, izuzetno dobrog profila klinički ispitane dermatološke biokompatibilnosti. Nova, inovativna znanstvena i tehnološka rješenja topikalnih pripravaka za pacijente s kroničnim upalnim stanjima kože kao atopijski dermatitis (AD) i sindrom osjetljive kože (SOK) bit će klinički testirana sa svrhom ispitivanja povećane učinkovitosti, smanjenja nuspojava te poboljšanja kvalitete života tih pacijenata u odnosu na konvencionalne alternative – lokalne kortikosteroide, te sa svrhom poboljšanja spektra djelovanja i time učinkovitosti u tretiranju AD u odnosu na dostupne alternative kortikosteroidima. Dodatnu tržišnu vrijednost predstavlja i njihovo planirano korištenje bez recepta i nadzora liječnika čime će se smanjiti financijsko opterećenje zdravstvenih sustava i poboljšati pristup pacijenata učinkovitim rješenjima za njihove tegobe. Obzirom na epidemiološke podatke, koristi od

formulacije za AD imat će do 20% populacije, a od formulacije za SOK 38 do čak 70% populacije. Radi se o stanjima koja su globalno prisutna pa učinkovita rješenja imaju i globalni potencijal.

FINANCIRANJE

HAMAG-BICRO, IRI projekt KK.01.2.1.02.0137

12.986.807,92 HRK

Ured za znanost i transfer tehnologije

O uredu

Ured za znanost i transfer tehnologije predstavlja važnu kariku u translacijskim istraživanjima. S jedne strane znanstvenicima pruža podršku pri pisanju i provedbi istraživačkih projekata, a s druge strane pomaže u prijenosu znanja i tehnologija od istraživačkih laboratorija i kliničkih istraživanja do industrije čime omogućava brži i efikasniji prijenos rezultata do krajnjih korisnika, pacijenata.

Suvremena znanstvena istraživanja, u kojima zajednički sudjeluju znanstvenici iz različitih područja, danas su nezamisliva bez kvalitetne administrativne podrške koja obuhvaća brigu oko pronalaženja novih izvora financiranja, tumačenja pravila i zahtjeva pojedinih natječaja, pomoć u pisanju prijedloga projekta, u uspostavi i provedbi suradnje s drugim tvrtkama i institucijama, administrativno praćenje odobrenih projekta te pomoć pri komercijalizaciji nastalih izuma. Zadatak Ureda za znanost i transfer tehnologije upravo je pružanje takve podrške istraživačima te njihovo poticanje na prepoznavanje, identificiranje i zaštitu intelektualnog vlasništva te njegovu eventualnu komercijalizaciju. Ured je, kao i Centar, osnovan u travnju 2009. godine.

U segmentu svoga rada u kojem se bavi projektima, od svog osnutka do danas Ured se može pohvaliti podrškom pri prijavi većeg broja projekata (Tempus, UKF, FP7, HRZZ, itd.). U projektima koji su odobreni za financiranje Ured i dalje sudjeluje kao podrška u administrativnom upravljanju. Ured je potpomogao i neke individualne prijave na fondove za stipendiranje. Dosadašnji najveći uspjeh Ureda jest rad na projektu financiranom iz sedmog okvirnog programa EU (FP7) “OSTEOGROW” čiji je voditelj prof. dr. sc. Slobodan Vukičević. To je prvi projekt u sklopu FP7 Cooperation okvirnog programa EU u kojem je Medicinski fakultet, a time i Hrvatska, u ulozi koordinatora. Projekt je vrijedan 7,8 milijuna EUR (5,7 milijuna EUR kontribucija EU) i na njemu sudjeluje jedanaest partnera iz sedam zemalja.

U segmentu rada u kojem je Ured okrenut transferu znanja i tehnologije i inovacijama Ured usko surađuje s Centrom za istraživanje i razvoj Sveučilišta u Zagrebu. Tako je Ured sudjelovao na IPA SIIF projektu “Tehnološko mapiranje Sveučilišta u Zagrebu” (engl. “Technology Mapping of the University of Zagreb”) kojem je cilj bio omogućiti da se znanja, vještine i postojeća oprema na sastavnicama Sveučilišta što bolje iskoriste za suradnju s industrijom i drugim akademskim institucijama te da se pronađu komplementarna područja i povežu istraživači s različitih fakulteta kako bi se ojačala interdisciplinarnost na zagrebačkom Sveučilištu. Drugi važan cilj projekta je uspostava djelatnosti transfera tehnologije na sastavnicama Sveučilišta, a Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je osnivanjem ovog Ureda već napravio iskorak u tom smislu.

Ured je aktivno sudjelovao i u projektu “Opening University towards Society” Sveučilišta u Zagrebu u sklopu OPUS, TEMPUS programa. Tijekom projekta su od partnera iz EU u Zagreb prenesena znanja o organizaciji sličnih ureda te time ojačana znanja i kapaciteti Sveučilišta i Medicinskog fakulteta u području transfera tehnologije. Istovremeno su ta znanje prenošena partnerskim sveučilištima u regiji kao i studentima doktorskih studija Medicinskog fakulteta i zainteresiranim znanstvenicima kroz brojne radionice iz područja suradnje s industrijom i transfera tehnologije u čijem su izvođenju sudjelovali djelatnici Ureda.

Ured surađuje i s Uredom za transfer tehnologije Sveučilišta u Rijeci, Uredom za projekte Instituta Ruđer Bošković, Uredom za transfer tehnologije Nacionalnih instituta za zdravlje, SAD (NIH OTT) te dr. sc Lisom Cowey, MBA, stručnjakinjom za transfer tehnologije iz Velike Britanije.

Medicinski fakultet jedini je fakultet na Sveučilištu u Zagrebu koji podučava studente o pravima intelektualnog vlasništva, patentiranju i transferu znanja i tehnologije kroz modul Intelektualno vlasništvo koji je dio kolegija “Struktura i funkcioniranje znanstvenog rada” na doktorskom studiju na hrvatskom i engleskom jeziku. U izvođenju ovog modula sudjeluju djelatnici Centra i Ureda.

Djelatnici Ureda posjeduju znanstveno-istraživačka znanja i iskustva, ali istovremeno i poslovna znanja i iskustva iz rada u industriji te se konstantno dalje usavršavaju u svim područjima rada Ureda kroz radionice koje pohađaju, konferencije na kojima sudjeluju ili kroz usavršavanja na drugim ustanovama (npr. NIH) kako bi što uspješnije zadovoljili potrebe korisnika usluga Ureda.

Ured svoju ekspertizu i rad namjerava i dalje razvijati na dva područja – na području potpore prijavama na natječaje za projekte, a posebice prijavama projekata za programe EU, i administrativnog praćenja projekata nakon dobivanja financiranja, te na području transfera znanja, tehnologije i inovacija. Stoga Ured u budućnosti u tom smislu namjerava ojačati svoje kapacitete i reorganizirati se sukladno ovim namjerama kako bi što bolje zadovoljio potrebe znanstvenika Medicinskog fakulteta, ali i svih drugih za suradnju zainteresiranih djelatnika u području biomedicine.

Ključne ekspertize odjela

– EU i drugi projekti (natječaji, pisanje projekata i administrativno vođenje)

– upravljanje projektima

– transfer znanja i tehnologije

– intelektualno vlasništvo i povezana prava

– komercijalizacija rezultata istraživanja i inovacije

– suradnja akademskih ustavnova s industrijom i malim i srednjim poduzećima

– upravljanje u znanosti

Voditelj

Mr. sc. Smiljka Vikić-Topić

Telefon: +385 1 45 66 972

E-mail: smiljka.vikic-topic@mef.hr
Djelatnici
  • Manda Pocrnić, mag. oec., stručni suradnik
  • dr. sc. Mirta Boban, menadžer za inovacije na EU FP7 projektu GlowBrain
  • Olja Ulični, mag. bio., aministrativna tajnica za EU FP7 prijekt GlowBrain

Odjel za međustaničnu komunikaciju

O odjelu

Odjel za međustaničnu komunikaciju osnovan je kao ogranak farmaceutske industrije unutar akademske zajednice radi poticanja bliske suradnje tih komplementarnih, ali često nedovoljno integriranih istraživačkih djelatnosti. U tom je smislu GlaxoSmithKline (GSK) istraživački centar Zagreb, s ciljem poticanja translacijskih istraživanja u području otkrivanja novih lijekova, zajedno s Medicinskim fakultetom uložio sredstva u adaptaciju prostora i opremanje Odjela te stavio na raspolaganje educirano i iskusno osoblje suosnivačima Centra. Odjel se sastoji od četiri jedinice: Laboratorija za staničnu biologiju, Laboratorija za mikrobiologiju i biokemiju, Pomoćnog laboratorija za instrumente i Komore za rad na hladnom. Iako je oprema prvenstveno namijenjena za translacijska istraživanja Odjela za međustaničnu komunikaciju, svi istraživači Centra za translacijska i klinička istraživanja kao i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kliničkog bolničkog centra dobrodošli su u provedbi svojih istraživanja koristiti opremu Odjela.

Osnovna djelatnost i trenutačni interes Odjela izučavanje je suživota, međudjelovanja i uzajamne regulacije eukariotskih i prokariotskih staničnih sustava te razvoj ko-kultura humanih i bakterijskih stanica. Navedeni eksperimentalni sustav koristi se kao model za razumijevanje načina na koji različiti čimbenici sudjeluju u razvoju bolesti te načina na koji različite stanice inter-reagiraju unutar zajedničkog sustava in vitro. Cilj je istraživanja proširiti znanje o ulozi ovih procesa u održavanju ljudskog zdravlja, kao i u patogenezi infektivnih i upalnih bolesti. Međustanična komunikacija prokariotskih i eukariotskih stanica humanog domaćina uključuje prvenstveno međusobno djelovanje bakterija (komenzalnih i patogenih) i epitelnih stanica, praćeno prijenosom brojnih signala imunim, endokrinim i ostalim stanicama domaćina. Proučavanje mikrobijalnih biofilmova jedna je od važnih djelatnosti Odjela budući da se to multidisciplinarno područje znanosti intenzivno razvija te je nužno potrebno prikupljena znanja integrirati u kliničku praksu u svrhu poboljšanja dijagnostike u infektivnim i upalnim bolestima kao i doprinosa efikasnijim strategijama liječenja, prevencije i razvoja učinkovitijih ciljanih lijekova. Stoga je razumijevanje suptilnih interakcija koje reguliraju suživot mikroorganizama i domaćina ili dovode do progresije u patogena stanja glavni znanstveni interes djelatnika Odjela.

Znanstvenici Odjela imaju dugogodišnje radno iskustvo u farmaceutskoj industriji (PLIVA Istraživački institut, a potom GlaxoSmithKline Istraživački centar) u sklopu brojnih projekata istraživanja i razvoja novih lijekova. Riječ je o istraživačima s opsežnom ekspertizom u području molekularne biologije, stanične biologije, mikrobiologije i razvoja novih istraživačkih metoda. Djelatnici Odjela posjeduju i znanja vezana uz širi kontekst razvoja novih lijekova, otkrivanje novih bioloških meta, zaštitu intelektualnog vlasništva i vođenje znanstvenih projekata. Stečena znanja i prikupljeno iskustvo djelatnici odjela koriste za razvoj potencijalnih novih terapija te kliničkih strategija i intervencija i time doprinose razvoju kliničke i translacijske medicine.

Odjel ostvaruje niz suradnji s relevantnim znanstvenim ustanovama i istraživačkim grupama u zemlji i inozemstvu. Djelatnici Odjela redovito aktivno sudjeluju kao stručni evaluatori projekata prijavljenih na EU, međunarodne i domaće natječaje u području znanosti, inovacija i gospodarstva.

Ključne ekspertize odjela

Testiranje i razvoj lijekova i novih terapija (molekularna biologija, stanična biologija, mikrobiologija)

Antimikrobni i protuupalni testovi

Interakcija bakterija i domaćina

Crijevna i kožna mikrobiota

Klinička istraživanja i ispitivanja novih lijekova

Upravljanje znanstvenim projektima

Metode

Metode molekularne biologije (izolacija i manipulacija nukleinskim kiselinama, kloniranje i karakterizacija gena, proizvodnja rekombinantnih proteina)

Biokemijske metode (izolacija i karakterizacija proteina, enzimska kinetika)

Bakterijski testovi (određivanje antibakterijske aktivnosti, mehanizama djelovanja i razvoja otpornosti bakterija na antibiotike, analiza otpornosti, izučavanje bakterijskih biofilmova posebice njihovog nastanka, detekcije, vizualizacije i testiranje antibiofilm aktivnosti)

In vitro metode kulture eukariotskih stanica (održavanje staničnih linija, uspostava primarnih kultura, izolacija i karakterizacija stanica iz krvi, određivanje citotoksičnosti, proupalnih čimbenika i protuupalnog djelovanja novih kemijskih spojeva)

Metode protočne citometrije i konfokalne mikroskopije

Sekvenciranje nove generacije (16S rRNA)

Voditelj

Dr. sc. Mihaela Perić, znanstvena savjetnica

Telefon: +385 1 45 20 070

E-mail: mihaela.peric@mef.hr

Životopis
Djelatnici

Odjel za funkcionalnu genomiku

O odjelu

Odjel za funkcionalnu genomiku osnovan je 2003. godine od strane Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Kliničkog bolničkog centra Zagreb te znanstvenika Harvard Medical School iz SAD kao znanstveni centar namijenjen poticanju translacijskih istraživanja korištenjem naprednih genomskih tehnologija (tada pod imenom Centar za funkcionalnu genomiku). Kao prvi takav centar u području Jugoistočne Europe, Centar za funkcionalnu genomiku postavio je svojim radom temelje za nastanak i pokretanje Centra za translacijska i klinička istraživanja. Kada je 2009. godine osnovan Centar za translacijska i klinička istraživanja Centar za funkcionalnu genomiku je preimenovan u Odjel za funkcionalnu genomiku. Od samog početka djelovanja Odjela velika važnost pridavana je razvijanju međunarodne suradnje, što je rezultiralo zajedničkim projektima i programima sa znanstvenicima s Harvard University i New York University iz SAD-a, kao i s brojnim znanstvenim institucijama iz Europe, poput Institute for Molecular Medicine (Portugal), Medical Research Council Human Genetics Unit (Velika Britanija), University College Dublin (Irska) ili Ludwig-Maximilians Universität München (Njemačka).

Znanstvena djelatnost unutar Odjela usmjerena je k povezivanju temeljnih i kliničkih znanstvenika u modernim genomskim istraživanjima, a u svrhu promicanja translacijskih pristupa. Tijekom godina, u sklopu Odjela provedena su brojna istraživanja, od istraživanja genske ekspresije u životinjskim modelima osteoporoze, preko molekularnih osnova kognitivnih poremećaja, potrage za novim biomarkerima za neurodegenerativne bolesti do istraživanja molekularnih osnova hematoloških i autoimunih bolesti.

Rezultati dosadašnjih istraživanja prikazani su u mnogobrojnim publikacijama, od kojih neki u časopisima s visokim faktorom utjecaja. Treba istaknuti istraživanja usmjerena k identifikaciji genomskih biomarkera u krvi bolesnika s Huntingtonovom bolešću koja su po prvi puta pokazala da je moguće pomoću genomskog profila pune krvi detektirati promjene specifične za neku neurološku bolest. Rezultati istraživanja objavljeni su u Proceedings of National Academy of Sciences of the USA. Također valja istaknuti i istraživanja molekularnih osnova Huntingtonove bolesti te uloge “mutiranog huntingtona” u poremećajima energetskog metabolizma u bolesnika, rezultati kojih su objavljeni u prestižnom časopisu Cell. Radovi objavljeni u časopisima PLOS Genetics i Mollecular and Cellular Proteomics prikazuju istraživanja tijekom kojih je u analizi neuroloških bolesti po prvi puta primijenjen pristup u kojem su kombinirane napredne genomske, proteomske i glikomske analize.

Znanstvenici zaposleni na Odjelu osigurali su značajna sredstva za istraživački rad putem znanstvenih projekata, kako iz domaćih izvora financiranja (npr. MZOŠ projekt “Genomska analiza transkriptoma i interaktoma u bolesnika s kompleksnim bolestima”), tako i iz sredstava Europske unije, putem Framework Programme 7 sheme. Projekt Europske unije pod naslovom “Integrating and Strengthening Genomic Research in South-Eastern Europe – INTEGERS” prvi je FP7 projekt u Republici Hrvatskoj i prvi FP projekt općenito na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu čiji je koordinator iz Republike Hrvatske. Dodijeljena sredstva osigurala su da Odjel postane najbolje opremljeni centar za genomske tehnologije u regiji Jugoistočne Europe.

Neki od najznačajnijih odjelnih projekata odobreniha za financiranje su: “Location analysis of alpha-synuclein promoter binding in Parkinson’s disease” (Unity Through Knowledge Fund, World Bank), “Ciljani aCGH čipovi za dijagnostiku neurorazvojnih bolesti” (HIT), „Deciphering the molecular effects of alpha-synuclein in the nucleus: DNA binding and transcriptional dyseregulation“ (Rapid Response Innovation Award, Michael J. Fox) i “Internacionalni okvir za unapređenje genomskih kapaciteta u biomedicinskim istraživanjima” (Fond za razvoj Sveučilišta u Zagrebu, program Svijet).

Znanstvenici Odjela uključeni su u provođenje diplomske i postdiplomske nastave o genomskim pristupima u biomedicini putem izbornog predmeta / kolegija “Funkcionalna genomika kroničnih i zloćudnih bolesti” i postdiplomskog kolegija “Genomski pristupi u biomedicinskim i translacijskim pristupima”. Navedeni kolegij održava se po prvi put ove akademske godine, a u njegovoj provedbi sudjeluju vodeći stručnjaci iz područja genomike, ne samo s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, već i s Instituta Ruđer Bošković, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te Sveučilišta u Ljubljani.

Jedan od prioriteta budućeg djelovanja Odjela za funkcionalnu genomiku svakako je daljnje poticanje translacijskih istraživanja te provođenje aplikativnih biomedicinskih projekata. U tu svrhu predviđeno je i daljnje proširenje kapaciteta kako bi znanstvena metodologija koja se primjenjuje na Odjelu bila u skladu s modernim svjetskim trendovima. Poseban će naglasak biti stavljen na kliničku primjenu genomskih tehnologija, prije svega genskih čipova, kako bi se omogućio pristup najnovijim aplikacijama svim zainteresiranim istraživačima. U tu svrhu već je pokrenut postupak za priznavanje korištenja genskih čipova u svrhu provođenja „array comparative genomic hybridisation“ analiza kod domaćih regulatornih tijela. Riječ je o naprednoj genomskoj tehnologiji namijenjenoj analizi genomskih aberacija kako u bolesnika s neurorazvojnim bolestima, tako i u hematoloških i onkoloških bolesnika. Za provođenje spomenutih analiza koristit će se Agilent platforma nabavljena sredstvima Europske unije. Dodatni napori bit će usmjereni k podizanju kapaciteta za provođenje eksperimenata korištenjem visoko-propusnog “next-generation” sekvencioniranja.

Svi navedeni dosadašnji rezultati Odjela za funkcionalnu genomiku, kao i predstavljeni planovi budućeg djelovanja, daju veliku sigurnost da će Odjel i nadalje ostati važan dio translacijskih aktivnosti, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u regiji.

Voditelj

Doc. dr. sc. Fran Borovečki

Telefon: +385 1 45 66 812

E-mail: fbor@mef.hr
Djelatnici
  • Kristina Gotovac, dipl. ing., znanstvena novakinja
  • Martina Merkaš dipl. ing., suradnica na projektu
  • Filip Bingula, ing., tehničar

Odjel za istraživanje reprodukcije i razvoja

O odjelu

Odjel za istraživanje reprodukcije i razvoja počeo je s aktivnostima 2009. godine, a njegova znanstveno-istraživačka djelatnost proizašla je iz kolaborativnog projekta MZOS-a koji je tada objedinjavao devet pojedinačnih znanstveno-istraživačkih projekata. U skladu s akcijskim planom Medicinskog fakulteta, a prema Istraživačkoj strategiji Sveučilišta u Zagrebu, načinjen je prijedlog translacijskog programa iz područja reprodukcije i razvoja u obliku 22 znanstveno-istraživačka zadatka koje su predložili pojedini voditelji. Na svojoj sjednici održanoj 27. siječnja 2009. godine Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu usvojilo je prijedlog gore spomenutog translacijskog programa.

Program se provodi u preko 30 domaćih suradnih zdravstvenih institucija. U programu sudjeluju i 24 ugledne međunarodne institucije. Užu radnu skupinu čine djelatnici Zavoda za histologiju Medicinskog fakulteta te Klinika za urologiju i Klinika za ženske bolesti i porode Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb.

Uz uobičajene aktivnosti na pojedinim znanstveno-istraživačkim zadatcima Odjel je pokrenuo i uvođenje novih zdravstvenih usluga iz područja medicinske oplodnje u sustavu javnog zdravstva RH, a koje bi zajednički pružali Medicinski fakultet i KBC Zagreb: osnivanje i registraciju Banke biopsije sjemenika (na razini Republike Hrvatske) i Centra za andrologiju u sklopu Klinike za urologiju. U tijeku je rad na adaptaciji prostora i nabavi opreme za Banku i Centar te se očekuje dobivanje dopusnice za rad od strane Ministarstva zdravlja.

Voditelj

Prof. dr. sc. Davor Ježek

Telefon: +385 1 45 90 251

E-mail: davor@mef.hr
Djelatnici
  • prof. dr. sc. Davor Ježek, dr. med.
  • prof. dr. sc. Ljerka Banek, dr. med.
  • prof. dr. sc. Đurđica Grbeša, dr. med.
  • prof. dr. sc. Gordana Jurić-Lukić, dr. med.
  • doc. dr. sc. Željka Vukelić
  • Viviana Kozina, prof. biol., znanstvena novakinja
  • Andreja Vukasović, dr. med., znanstvena novakinja
  • Željka Punčec, medicinsko-laboratorijski ing.
  • Mirela Vranić, bacc. medicinsko-laboratorijske dg.
  • Iris Elezović, medicinsko-laboratorijski ing.
  • Adriana Čuljak, kemijska tehničarka
  • Goran Kapustić, kemijski tehničar

Odjel za proteomiku

O odjelu

Odjel za proteomiku osnovan je krajem 2008. godine uz pomoć Medicinskog fakulteta, KBC-a Zagreb i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Osnovna djelatnost Odjela su istraživanja i analize u području proteomike točnije potraga za novim proteinskim biomarkerima u klinički relevantnim sistemima s namjerom njihovog prenošenja u kliničku praksu.

Nakon sekvenciranja ljudskog genoma 2000. godine došlo je do ekplozije “omics” tehnologija. Potpuno sekvencirani ljudski genom omogućio je sistemski pristup biologiji i medicini čovjeka. Tako se razvila i proteomika kao znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem proteoma, odnosno ukupnih proteina translatiranih iz genoma. Najčešći pristup u proteomici temelji se na spektrometriji masa kojom se utvrđuju identiteti pojedinih proteina iz uzorka temeljem podudarnosti izmjerenih i teoretskih masa peptida i proteina. Klinička je proteomika prvenstveno usmjerena na potragu za novim i boljim biomarkerima. Iako izuzetno zahtjevna, razvojem novih tehnologija u spektrometriji mase rezultati proteomskih istraživanja postaju sve revelantniji.

Istraživanja u Odjelu temelje se na vrhunskoj instrumentaciji – spektrometru masa Orbitrap – Thermo (Orbitrap je skraćenica od engl. orbital trapping). S visokom razlučivosti masa, točnošću masa boljom od milijuntog dijela (ppm), visokim dinamičkim rasponom te istovremenim mjerenjem fragmentacijskih masa s masama prekursora ovaj je instrument danas najtraženiji u proteomici temeljenoj na spektrometriji masa.

Voditelj

Prof. dr. sc. Slobodan Vukičević

Telefon: +385 1 45 66 812 / +385 1 45 66 822

E-mail: slobodan.vukicevic@mef.hr
Djelatnici
  • Genadij Razdorov, dipl. ing. med. biokemije
  • doc. dr. sc. Lovorka Grgurević, znanstveni suradnik
  • Igor Erjavec, dipl.ing., suradnik

Laboratorij za mineralizirana tkiva

O laboratoriju

U Centru za translacijska i klinička istraživanja najdužu tradiciju ima Laboratorij za mineralizirana tkiva. Osnovan je još davne 1986. godine. Od tada se laboratorij prostorno širio i kontinuirano opremao te je danas opremljen svom opremom potrebnom za suvremeni istraživački rad. Nastamba za pokusne životinje (miševi, štakori, kunići) 2011. je registrirana za provođenje pokusa na životinjama te je Laboratoriju odobren uzgoj i opskrba životinjama koje se koriste u pokusima (rješenje Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja).

Od 2007. godine istraživanja se šire prema mehanizmima djelovanja koštanih morfogenetskih proteina (engl. bone morphogenic protein, BMP) u tkivima poput bubrega, jetre, gušterače kao i otkrivanju novih biomarkera u raznim bolestima. U zadnjih par godina istraživanja su proširena na ulogu BMP-a u regulaciji metabolizma željeza i glukoze kao i na utjecaj serotonina na koštani sustav.

U zadnjih pet godina Laboratoriju je odobren za financiranje veći broj projekata među kojima posebno treba istaknuti EU FP7 projekt “OSTEOGROW” na kojem je Medicinski fakultet u ulozi koordinatora konzorcija od jedanaest partnera, projekt „OSTEOproSPINE“ (Horizon 2020) koji se sadržajem nastavlja na projekt „OSTEOGROW“, projekt „Reproduktivna i regenerativna medicina – istraživanja novih platformi i potencijala (KK.01.1.1.01.0008)“ Znanstvenog centra izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu i projekt „BMP6Fe3 - Razvoj novih antitijela (biološki lijek) koja selektivno inhibiraju izražaj hepcidina u jetri za terapiju anemije kronične bolesti“ (Hrvatska zaklada za znanost). Laboratorij kontinuirano ostvaruje niz suradnji s međunarodnim i domaćim znanstvenim institucijama. Jednu od vodećih pozicija Laboratorija u znanstveno-istraživačkom radu u Republici Hrvatskoj dokazuje velik broj publiciranih radova i izrađenih doktorskih disertacija koje su rezultat dugogodišnjeg predanog rada.

Otkriće strukture i funkcije gena i proteina iz super obitelji TGF-beta

Višegodišnja istraživanja u suradnji sa svjetski poznatim laboratorijima rezultirala su brojnim radovim i dovela do kliničke primjene rekombinantnih koštanih morfogenetskih proteina u humanoj medicini za ubrzavanje i poticanje nastanka kosti u pacijenata sa spinalnom fuzijom, akutnim prijelomom i nesrastanjem kosti. Više od 30.000 pacijenata širom svijeta uspješno je kirurški tretirano koštanim morfogenetskim proteinima. Uloga BMP-a u regeneraciji kostiju, bubrega i zglobne hrskavice je opsežno istražena, a postavljeni su i temelji za uporabu BMP7 u pacijenata s akutnim i kroničnim bubrežnim zatajenjem. Osim toga, u sklopu projekata „OSTEOGROW“ i „OSTEOproSPINE“ u suradnji s klinikama u Hrvatskoj i Austriji provode se kliničke studije uporabe BMP6 u nekoliko ortopedskih indikacija. Ovo kompleksno područje istraživanja postalo je glavnim područjem istraživanja u Laboratoriju i rezultiralo je s više od 4200 citata u radovima drugih znanstvenika.

Najvažniji doprinosi Laboratorija znanosti u području BMP-a su:

  • Otkriće hrskavičnih morfogenetskih proteina (CDMP-1, -2 i – 3; također nazvani GDF-5, -6 i -7 ili BMP12, -13 i -14) i proteina prostate (PDF; također nazvan BMP11)
  • Purifikacija i in vitro uloga BMP-a radi dokazivanja njihove sposobnosti da diferenciraju prekursorske stanice osteoblasta u potpuno diferencirane osteoblaste i preusmjere inhibitorni učinak TGF-beta na staničnu diferencijaciju. Isti princip je kasnije potvrđen u suradnji sa znanstvenicima sveučilišta u Leidenu i Bernu kao glavni mehanizam pomoću kojeg TGF-beta inducira transformaciju epitela u mezenhim u raku prostate i dojke
  • Karakterizacija tkiva i organa koji proizvode koštane morfogenetske proteine na razini mRNA i proteina u tijeku embrionalnog razvoja kao i u postnatalnom životu
  • Sistemska primjena BMP6 obnavlja volumen kosti i mikroarhitekturu u starih ovarijektomiranih štakora povećanjem koštane izgradnje i inhibicijom resorpcije kosti
  • Otkriće različitih izoformi BMP1 proteina (metaloproteinaze mTld), prvenstveno izoforme BMP1-3, i njezin utjecaj na fibrozu

Nove formulacije lijeka OSTEOGROW

U sklopu istraživanja regenerativne uloge BMP6 ispituju se nove formulacije lijeka OSTEOGROW (BMP6 u autolognom krvnom ugrušku kao nosaču) koje uključuju primjenu sintetske biokompatibilne keramike na bazi kalcijevog fosfata u cilju dobivanja boljih biomehaničkih svojstava lijeka. U potkožnom eseju u štakora ispituje se utjecaj veličine keramičkih čestica (raspon 74-4000 µm) i njihovog kemijskog sastava (trikalcijev fosfat, hidroksiapatit i njihova kombinacija) na kakvoću ektopične kosti. Također, ispituje se i vremenski slijed ektopične osteogeneze inducirane BMP6 u štakora. U suradnji s Laboratorijem za molekularnu imunologiju istražuju se progenitorne stanice koje sudjeluju u stvaranju ektopične kosti. Potencijalna klinička primjena spomenutih formulacija OSTEOGROW-a istražuje se u modelu posterolateralne spinalne fuzije u kunića i ovce.

Osim razvijanja novih formulacija, dio istraživanja usmjeren je na ispitivanje odnosno usporedbu lijeka OSTEOGROW s  komercijalno dostupnim napravama za stvaranje nove kosti. Pretklinička istraživanja su pokazala brojne prednosti OSTEOGROW naprave, u odnosu na već postojeće. Zbog veće efikasnosti potrebno manje znatno BMP6 proteina za stvaranje kosti te sukladno postoji manja mogućnost nuspojava koje BMP molekule mogu izazvati. Korištenje vlastite krvi, kao autolognog nosača, dodatno potiče regeneraciju tkiva i u potpunosti uklanja nuspojave prilikom unosa stranih tvari (kao goveđa kolagena spužvica kod konkurentskih naprava).

Kroz ovo istraživanje ispituje se ektopično nastajanje kosti u potkožnom eseju u štakora primjenom OSTEOGROW-a u različitim dozama u različitim vremenskim točkama. Osim toga, protočnom citometrijom karakteriziraju se stanice koje sudjeluju u ranoj osteogenezi u oba lijeka.  Važan dio ovog istraživanja odnosi se na ispitivanje dinamike otpuštanja rhBMP6 iz krvnog ugruška.

Uloga BMP3 u nastanku i regeneraciji koštanog tkiva

U Laboratoriju se istražuje i uloga koštanog morfogenetskog proteina 3 (BMP3), divergentnog člana BMP obitelji proteina, koji antagonizira djelovanje ostalih BMP-a, u nastanku i regeneraciji koštanog tkiva. Iako je najrasprostranjeniji protein iz ove skupine proteina u koštanom tkivu, istraživanja o BMP3 su malobrojna i nedostatna. Do sada nije proučavan utjecaj BMP3 na regeneraciju kosti, kao ni njegovo međudjelovanje sa proteinom BMP6. Za ove potrebe koriste se stanični in vitro modeli, koji uključuju mezenhimalne matične stanice koštane srži te stanične linije C2C12 i MC3T3, kao i miševi sa izbačenim genom za BMP3. U istraživanjima in vivo promatra se  djelovanje BMP3 na ektopično stvaranje kosti te utjecaj na cijeljenje prijeloma.

Antifibrozna terapija u urođenoj mišićnoj distrofiji s mutacijom u lamininu na modelu miša

Urođena mišićna distrofija s nedostatkom merozina (MDC1A) je autosomno recesivan oblik mišićne distrofije karakteriziran mišićnom slabošću vidljivom pri porodu ili u prvih šest mjeseci života, a pritom je i druga najčešća vrsta od svih mišićnih distrofija.  Ovaj oblik mišićne distrofije često ima vrlo agresivnu patologiju te u mnogim slučajevima može dovesti do prerane smrti kod djece zbog respiratornih problema i zbog usporenog napredovanja i rasta. U ovom trenutku nema učinkovite terapije koja bi imala pozitivan učinak na ovu bolest i zbog toga postoji želja za identificiranjem što boljeg i uspješnijeg tretmana. Lama2 DyW je mišji model za urođenu mišićnu distrofiju s mutacijom u lama2 genu koji se  koristi u ovom istraživačkom radu i kojeg Laboratorij za mineralizirana tkiva posjeduje od početka 2020. godine. Miševi borave u kontroliranim uvjetima (temperatura, tlak, vlaga, ventilacija, ciklus dana i noći) u posebnim ventiliranim kabinetima. Ovaj mišji soj je veoma osjetljiv, a homozigotne jedinke žive do četiri tjedna te je pokuse trebalo strateški i pomno pripremiti i usavršiti. Miševi koji primaju antifibrozni tretman, kojim se pomoću specifičnih protutijela inhibira učinak BMP1-3 proteina, pokazuju odlične rezultate na biokemijskoj, histološkoj i bihevioralnoj razini, a u nadi smo da će i budućnost donijeti mnoštvo izvrsnih rezultata.  Rezultati ovog istraživanja mogli bi omogućiti razvoj nove ciljane terapije za stanje za koje trenutno postoje samo empirijska palijativna rješenja.

Učinak BMP6 i serotonina na metabolizam glukoze i koštani metabolizam

U dosadašnjim istraživanjima Laboratorija za mineralizirana tkiva uloga BMP6 uočena je, osim u koštanom metabolizmu, i u homeostazi glukoze, dok prethodna istraživanja ukazuju na ulogu serotonina (5HT) u koštanom metabolizmu i regulaciji endokrine funkcije gušterače. Međusobni utjecaj BMP6 i 5HT na metabolizam glukoze i koštani metabolizam do sada nije istražen te se pretpostavlja da su BMP6 i 5HT u međusobnoj interakciji i da sinergistički djeluju na metabolizam glukoze, a posljedično i na koštani metabolizam. Na staničnoj liniji endokrinih stanica gušterače istražuje se učinak BMP6 i 5HT na stanične procese vezane uz metabolizam glukoze, lučenje inzulina i 5HT sustav, a preliminarni rezultati ukazuju da BMP6 utječe na pojačanu aktivnost serotoninskog sustava u uvjetima povećane koncentracije glukoze. U planu su i istraživanja in vivo na miševima s ciljano izbačenim genom za BMP6 (knockout miševima). Cilj ovih istraživanja je utvrditi postoji li funkcionalna povezanost između BMP6, 5HT i metabolizma glukoze, što će doprinijeti boljem razumijevanju njihove uloge u organizmu i omogućiti istraživanja novih strategija za liječenje dijabetesa.

Uloga dentinskog matriksnog proteina 1 (DMP1) u stvaranju i regeneraciji kosti

Istražuje se potencijalna uloga DMP1, molekule odgovorne za formaciju dentina, u procesima regeneracije i stvaranja kosti. Istraživanje se provodi na mišjim stanicama preosteoblasta (MC3T3) a djelovanje i potencijalni doprinos DMP1 testirat će se također in vivo u potkožnom eseju te u cijeljenju prijeloma. Istraživanje se provodi u suradnji sa Chicago College of Dentistry (University of Illinois, Chicago, SAD).

Suradnja s drugim laboratorijima

Zaposlenici Laboratorija surađuju na brojnim projektima u i izvan Republike Hrvatske. Mikro-CT uređaj, dostupan u Laboratoriju, čini osnovu proučavanja mineraliziranih tkiva jer omogućuje detaljnu vizualizaciju i kvantifikaciju koštanih parametara. Laboratorij za mineralizirana tkiva ostvario je suradnje na projektima Sveučilišta u Zagrebu BioCOMET, BioCHIP i HIPoCART te u suradnji sa Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci.

Voditelj

Prof. dr. sc. Slobodan Vukičević

Telefon: +385 1 45 66 812 / +385 1 45 66 822

E-mail: slobodan.vukicevic@mef.hr
Djelatnici
  • prof. dr. sc. Slobodan Vukičević, voditelj Laboratorija
  • prof. dr. sc. Lovorka Grgurević
  • dr. sc. Vera Kufner, znanstvena suradnica
  • dr.sc. Igor Erjavec, znanstveni suradnik
  • dr.sc. Tatjana Bordukalo Nikšić, znanstvena suradnica
  • Nikola Štoković, dr. med., asistent doktorand
  • Natalia Ivanjko, mag. ing. biotechn., asistentica doktorandica
  • Ivona Matić Jelić, mag. chem., asistentica doktorandica
  • Viktorija Rumenović, mag. mol. biol., asistentica doktorandica
  • Kristian Bakić , mag. ing. chem. ing., asistent doktorand
  • Marina Milešević, mag. ing. biotechn., asistentica doktorandica
  • dr. sc. Ivana Sataić, stručna suradnica
  • Lucija Rogina, mag. ing. tech. aliment., stručna suradnica, doktorandica
  • Valentina Blažević, mag. ing. biotechn., stručna suradnica
  • Sanja Pehar, mag. mol. biol., stručna suradnica
  • Ivančica Bastalić, prof., osobna asistentica
  • Romana Blažek, tajnica
  • Đurđica Car, tehničarka
  • Mirjana Marija Renić, tehničarka

Odabrane publikacije članova Laboratorija

Štoković N, Ivanjko N, Milešević M, Matić Jelić I, Bakić K, Rumenović V, Oppermann H, Shimp L, Sampath TK, Pećina M, Vukičević S. Synthetic ceramic macroporous blocks as a scaffold in ectopic bone formation induced by recombinant human bone morphogenetic protein 6 within autologous blood coagulum in rats. International Orthopaedics 45(4):1097-1107, 2021, doi: 10.1007/s00264-020-04847-9

Pauk M, Kufner V, Rumenović V, Dumić-Čule I, Farkaš V, Milošević M, Bordukalo-Nikšić T, Vukičević S. Iron overload in aging Bmp6(-/-) mice induces exocrine pancreatic injury and fibrosis due to acinar cell loss. International Journal of Molecular Medicine 47(4):1-8, 2021, doi: 10.3892/ijmm.2021.4893

Štoković N, Ivanjko N, Erjavec I, Milošević M, Oppermann H, Shimp L, Sampath KT, Vukičević S. Autologous bone graft substitute containing rhBMP6 within autologous blood coagulum and synthetic ceramics of different particle size determines the quantity and structural pattern of bone formed in a rat subcutaneous assay. Bone 141, 2020, doi: 10.1016/jbone.2020.115654

Sampath TK, Vukičević S. Biology of bone morphogenetic protein in bone repair and regeneration: A role for autologous blood coagulum as carrier. Bone 141, 2020, doi: 10.1016/j.bone.2020.115602

Đurđević D, Vlahović T, Pehar S, Miklić D, Oppermann H, Bordukalo-Nikšić T, Gavrankapetanović I, Jamakosmanović M, Milošević M, Martinović S, Sampath TK, Perić M, Grgurević L, Vukičević S.  A novel autologous bone graft substitute comprised of rhBMP6 blood coagulum as carrier tested in a randomized and controlled Phase I trial in patients with distal radial fractures. Bone 140, 2020, doi: 10.1016/j.bone.2020.115551

Štoković N, Ivanjko N, Pećin M, Erjavec I, Karlović S, Smajlović A, Capak H, Milošević M, Bubić Špoljar J, Vnuk D, Matičić D, Oppermann H, Sampath TK, Vukičević S. Evaluation of synthetic ceramics as compression resistant matrix to promote osteogenesis of autologous blood coagulum containing recombinant human bone morphogenetic protein 6 in rabbit posterolateral lumbar fusion model. Bone 140, 2020, doi: 10.1016/j.bone.2020.115544

Grgurević L, Erjavec I, Gupta M, Pećin M, Bordukalo-Nikšić T, Štoković N, Vnuk D, Farkaš V, Capak H, Milošević M, Bubić Špoljar J, Perić M, Vučković M, Matičić D, Windhager R, Oppermann H, Sampath TK; Vukičević S. Autologous blood coagulum containing rhBMP6 induces new bone formation to promote anterior lumbar interbody fusion (ALIF) and posterolateral lumbar fusion (PLF) of spine in sheep. Bone 138, 2020, doi: 10.1016/j.bone.2020.115448

Chiari C, Grgurević L, Bordukalo-Nikšić T, Oppermann H, Valentinitsch A, Nemecek E, Staats K, Schreiner M, Trost C, Kolb A, Kainberger F, Pehar S, Milošević M, Martinović S, Perić M, Sampath TK, Vukičević S, Windhager R. Recombinant HumanBMP6 applied within autologous blood coagulum accelerates bone healing: randomized controlled trial in high tibial osteotomy patients. Journal of Bone and Mineral Research 35(10):1893-1903, 2020, doi: 10.1002/jbmr.4107

Vukičević S, Grgurević L, Erjavec I, Pećin M, Bordukalo-Nikšić T, Štoković N, Lipar M, Capak H, Matičić D, Windhager R, Sampath TK, Gupta M.  Autologous blood coagulum is a physiological carrier for BMP6 to induce new bone formation and promote posterolateral lumbar spine fusion in rabbits. Journal of Tissue Engineering and Regenerative Medicine 14(1):147-159, 2020, doi: 10.1002/term.2981

Pauk M, Bordukalo-Nikšić T, Brkljačić J, Paralkar VM, Brault AL, Dumić-Čule I, Borovečki F, Grgurević L, Vukičević S. A novel role of bone morphogenetic protein 6 (BMP6) in glucose homeostasis. Acta Diabetologica 56(3):365-371, 2019, doi: 10.1007/s00592-018-1265-1

Dumić-Čule I, Perić M, Kučko L, Grgurević L, Pećina M, Vukičević S. Bone morphogenetic proteins in fracture repair. International Orthopaedics 42(11):2619-2626, 2018, doi: 10.1007/s00264-018-4153-y

Vukičević S, Sampath TK (editors). Bone Morphogenetic Proteins: Systems Biology Regulators. Springer, 2017.

Grgurević L, Erjavec I, Grgurević I, Dumić-Čule I, Brkljačić J, Verbanac D, Matijašić M, Čipčić Paljetak H, Novak R, Plečko M, Bubić Špoljar J, Rogić D, Kufner V, Pauk M, Bordukalo-Nikšić T, Vukičević S. Systemic inhibition of BMP1-3 decreases progression of CCl4-induced liver fibrosis in rats. Growth Factors 35(6):201-215, 2017, doi: 10.1080/08977194.2018.1428966

Erjavec I, Bordukalo-Nikšić T, Brkljačić J, Grčević D, Mokrović G, Kesić M, Rogić D, Zavadoski W, Paralkar VM, Grgurević L, Trkulja V, Čičin-Šain L, Vukičević S. Constitutively elevated blood serotonin is associated with bone loss and type 2 diabetes in rats. PloS One 11(2):e0150102, 2016, doi: 10.1371/journal.pone.0150102

Grgurević L, Christensen GL, Schulz TJ, Vukičević S. Bone morphogenetic proteins in inflammation, glucose homeostasis and adipose tissue energy metabolism. Cytokine & Growth Factor Reviews 27:105-118, 2016, doi: 10.1016/j.cytogfr.2015.12.009

Blažević S, Erjavec I, Brižić M, Vukičević S, Hranilović D. Molecular background and physiological consequences of altered peripheral serotonin homeostasis in adult rats perinatally treated with tranylcypromine. Journal of Physiology and Pharmacology 66(4):529-537, 2015.

Jurišić D, Erjavec I, Trkulja V, Dumić-Čule I, Hadžibegović I, Kovačević L, Svaguša T, Stanec Z, Vukičević S, Grgurević L.  Soluble type III TGF beta receptor in diagnosis and follow-up of patients with breast cancer. Growth Factors 33(3):200-209, 2015., doi: 10.3109/08977194.2015.1055740

Dumić-Čule I, Pećina M, Jelić M, Jankolija M, Popek I, Grgurević L, Vukičević S. Biological aspects of segmental bone defects management. International Orthopaedics 39(5).1005-1011, 2015., doi: 10.1007/s00264-015-2728-4

Perić M, Dumić-Čule I, Grčević D, Matijašić M, Verbanac D, Paul R, Grgurević L, Trkulja V, Bagi CM, Vukičević S. The rational use of animal models in the evaluation of novel bone regenerative therapies. Bone 70:73-86, 2015, doi: 10.1016/j.bone.2014.07.010

Pauk M, Grgurević L, Brkljačić J, Kufner V, Bordukalo-Nikšić T, Grabušić K, Razdorov G, Rogić D, Žuvić M, Oppermann H, Babitt JL, Lin HY, Volarević S, Vukičević S. Exogenous BMP7 corrects plasma iron overload and bone loss in Bmp6-/- mice. International Orthopaedics 39(1):161-172, 2015. doi: 10.1007/s00264-014-2550-4

Cvjetičanin B, Prutki M, Dumić-Čule I, Veir Z, Grgurević L, Vukičević S. Possible target for preventing fibrotic scar formation following acute myocardial infarction. Medical Hypotheses 83(6):656-658, 2014. doi:10.1016/j.mehy.2014.09.011

Dumić-Čule I, Brkljačić J, Rogić D, Bordukalo-Nikšić T, Tikvica Luetić A, Drača N, Kufner V, Trkulja V, Grgurević L, Vukičević S. Systemically available bone morphogenetic protein two and seven affect bone metabolism. International Orthopaedics 38(9):1979-1985, 2014. doi:10.1007/s00264-014-2425-8

Dumić-Čule I , Drača N, Tikvica Luetić A, Ježek D, Rogić D, Grgurević L, Vukičević S. TSH prevents bone resorption and with calcitriol synergistically stimulates bone formation in rats with low levels of calciotropic hormones. Hormone and Metabolic Research 46(5):305-312, 2014. doi: 10.1055/s-0033-1363989

Vukičević S, Oppermann H, Verbanac D, Jankolija M, Popek I, Čuark J, Brkljačić J, Pauk M, Erjavec I, Francetić I, Dumić-Čule I, Jelić M, Đurđević D, Vlahović T, Novak R, Kufner V, Bordukalo-Nikšić T, Kozlović M, Banić Tomišić Z, Bubić Špoljar J, Bastalić I, Vikić Topić S, Perić M, Pećina M, Grgurević L. The clinical use of bone morphogenetic proteins revisited: a novel biocompatible carrier device OSTEOGROW for bone healing. International Orthopaedics 38(3):635-647, 2014. doi: 10.1007/s00264-013-2201-1

Brkljačić J, Pauk M, Erjavec I, Cipčić A, Grgurević L, Zadro R, Inman GJ, Vukičević S. Exogenous heparin binds and inhibits bone morphogenetic protein 6 biological activity. International Orthopaedics 37(3):529-541, 2013. doi: 10.1007/s00264-012-1714-3

Božić D, Grgurević L, Erjavec I, Brkljačić J, Orlić I, Razdorov G, Grgurević I, Vukičević S, Plančak D. The proteome and gene expression profile of cementoblastic cells treated by bone morphogenetic protein-7 in vitro. Journal of Clinical Periodontology 39(1):80-90, 2012. doi: 10.1111/j.1600-051X.2011.01794.x

Grgurević L, Maček B, Merčep M, Jelić M, Smoljanović T, Erjavec I, Dumić-Čule I, Prgomet S, Đurđević D, Vnuk D, Lipar M, Stejskal M, Kufner V, Brkljačić J, Matičić D, Vukičević S. Bone morphogenetic protein (BMP)1-3 enhances bone repair. Biochemical and Biophysical Research Communications 408(1):25-31, 2011. doi: 10.1016/j.bbrc.2011.03.109

Grgurević L, Maček B, Healy DR, Brault AL, Erjavec I, Cipčić A, Grgurević I, Rogić D, Galešić K, Brkljačić J, Stern-Padovan R, Parlkar V, Vukičević S. Circulating Bone Morphogenetic Protein 1-3 isoform increases renal fibrosis. Journal of the American Society of Nephrology 22(4):681-692, 2011. doi: 10.1681/ASN.2010070722

Nada Čikeš Prof. dr. sc.

Voditeljica centra

+385 1 45 66 972

nada.cikes@mef.hr